hrvatski

Efekti psihološke udaljenosti i potrebe za kognitivnom zatvorenošću na formiranje dojmova

Formiranje dojmova jedna je od najviše istraživanih tema u području socijalne psihologije, a bavi se pitanjem na koji način i pod kojim uvjetima osobe kombiniraju dijelove dostupnih informacija o nekom objektu u jedinstveni dojam o tom objektu. Jedan od robustnijih nalaza unutar ove istraživačke teme je efekt primarnosti kod formiranja dojmova, a odnosi se na učinak redoslijeda prezentiranih informacija na ukupan dojam. U kontekstu ovog fenomena željeli smo provjeriti zajednički učinak potrebe za kognitivnom zatvorenošću (PKZ ; Webster i Kruglanski, 1996) i koncepta psihološke udaljenosti (Trope i Liberman, 2010). Istraživanja većeg broja psiholoških fenomena ukazuju na mogućnost da PKZ i koncept psihološke udaljenosti imaju sličan mehanizam djelovanja, iako do sada nije provjeravan njihov zajednički utjecaj. Ovim istraživanjem provjeravali smo interakcijski učinak potrebe za kognitivnom zatvorenošću, kao dispozicijski mjerenog fenomena, i psihološke udaljenosti, kao situacijskog, eksperimentalno manipuliranog fenomena, na efekt primarnosti pri formiranju dojmova. Podražajni materijal odabran je u dva predistraživanja (N=114). U glavnom dijelu istraživanja sudjelovalo je N=139 studenata preddiplomskog studija psihologije. Proveden je 2 (psihološka blizina – psihološka udaljenost) x 2 (visoka PKZ – niska PKZ) x 2 (prvo pozitivni – prvo negativni atributi) složeni eksperimentalni nacrt. Efekt primarnosti provjeravan je u kontekstu formiranja dojma o izbornom kolegiju. Analiza varijance pokazala je očekivanu trostruku interakciju PKZ, psihološke udaljenosti i redoslijeda prezentiranih atributa na dojam o izbornom kolegiju. Rezultati se razmatraju u okviru teorije potrebe za kognitivnom zatvorenošću i teorije psihološke udaljenosti, odnosno sličnosti u ishodima koje predviđaju te teorije.

psihološka udaljenost; potreba za kognitivnom zatvorenošću; efekt primarnosti

nije evidentirano