hrvatski

Laktacijske promjene proizvodnje i kakvoće kozjeg mlijeka

Cilj rada bio je utvrditi laktacijske promjene (uslijed utjecaja redoslijeda i stadija laktacije) proizvodnje i kakvoće mlijeka sanskih i alpina koza, uzgajanih u Međimurskoj županiji. Proizvodnja kozjeg mlijeka u Hrvatskoj najzastupljenija je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ponajviše u Međimurskoj županiji, a zasniva se na uvezenim visokomliječnim pasminama koza, ponajviše francuskoj alpini i sanskoj kozi. Stoga je redovitim mjesečnim kontrolama mliječnosti (AT metoda), kroz tri uzastopne laktacije (od 2011. do 2013. godine), ukupno bilo obuhvaćeno 1108 francuskih alpina i 351 sanska koza, od prve do pete laktacije. Sanske koze su ostvarile značajno (P<0, 001) veću prosječnu dnevnu proizvodnju mlijeka (2, 33 kg/dan) nego francuska alpina (2, 17 kg/dan), kao i veći (P<0, 001) prosječni sadržaj suhe tvari, suhe tvari bez masti i laktoze u mlijeku. Redoslijed laktacije je značajno utjecao na gotovo sve analizirane pokazatelje proizvodnje i kakvoće mlijeka sanskih i alpina koza, pri čemu su sanske koze ostvarile najveću prosječnu dnevnu proizvodnju mlijeka u četvrtoj laktaciji, a alpina koze u petoj i kasnijim laktacijama. Utvrđen je značajan (P<0, 001) utjecaj stadija laktacije na proizvodnju mlijeka, kemijski sastav i broj somatskih stanica (BSS) u mlijeku sanskih i alpina koza. Pritom je odmicanjem laktacije utvrđeno smanjenje prosječne dnevne proizvodnje mlijeka, dok je prosječni kemijski sastav mlijeka bio najbogatiji u kasnom stadiju laktacije kada je dnevna proizvodnja mlijeka bila najmanja. Također, mlijeko obiju pasmina proizvedeno u kasnoj laktaciji imalo je najveći BSS (log10), dok je najmanji BSS utvrđen u mlijeku proizvedenom u ranom stadiju laktacije. Tijekom razdoblja mužnje sanskih i alpina koza utvrđene su značajne (P<0, 001) razlike u prosječnoj dnevnoj proizvodnji mlijeka, njegovom kemijskom sastavu i broju somatskih stanica (log10). Obje pasmine su u prosjeku najviše mlijeka dnevno proizvele u ožujku, nakon čega je utvrđeno postupno smanjenje proizvodnje mlijeka prema kraju laktacije, tako da je u studenom utvrđena najmanja prosječna proizvodnja mlijeka. Mlijeko najbogatijeg prosječnog kemijskog sastava proizvedeno je u studenom, dok je najmanji prosječni sadržaj mliječne masti, bjelančevina i suhe tvari utvrđen u mlijeku proizvedenom u lipnju. Utvrđeni su značajni (P<0, 001) koeficijenti korelacija između svih analiziranih pokazatelja proizvodnje i kakvoće mlijeka.

sanska koza; francuska alpina; redoslijed laktacije; stadij laktacije; kemijski sastav mlijeka

nije evidentirano