hrvatski

Franjevačka graditeljska aktivnost Kvarneru u Hrvatskom primorju i njegovu zaleđu tijekom 15. i 16. stoljeća

Na odabranim primjerima tumače se specifičnosti franjevačke graditeljske aktivnosti tijekom 15. i 16. stoljeća na Kvarneru, području Vinodola i Senja, kao i kontinentalna zaleđa. Uvodno se raspravlja o jadranskom modelu franjevačke crkve i važnosti pulskoga primjera u širenju ove tipologije duž istočne obale Jadrana. Zatim se ističe važnost franjevačke crkve smještene pokraj sjevernih vrata grada Krka, kao prototipa brojnih sličnih realizacija na kvarnerskim otocima. Nasuprot mediteranskom oblikovanju, temeljem rezultata istraživanja Z. Horvata naglašavaju se elementi kontinentalnog kasnogotičkog arhitektonskog oblikovanja uobičajeni u franjevačkoj graditeljskoj djelatnosti na području kontinentalnog dijela frankapanske državine. Zatim je pažnja usredotočena na područje Vinodola i Senja, kao mjesto dodira i poveznica među dvama arhitektonskim modelima. U Senju se raspravlja o prvotnoj franjevačkoj crkvi uz naglasak na dosad nepravedno zanemarenom reljefu Krista s apostolima koji se datira u 14. stoljeće i tako pridružuje franjevačkoj baštini a zatim o crkvi sv. Franje unutar zidina, naprednim skulpturalnim rješenjem njezina portala i utjecaju njezinog oblikovanja u regiji. Kod trsatskoga franjevačkog svetišta se za ranu franjevačku fazu naglašava njezina povezanost s kasnogotičkom baštinom Vinodola. Zaključno se upozorava na slučaj košljunske crkve sv. Bernardina, na kojoj je zbog specifičnih okolnosti koje su na otoku Krku vladale u zadnjim desetljećima frankapanske vlasti ostvarena sinteza kontinentalnoga i jadranskog načina oblikovanja franjevačkih crkava.

Architecture, monasteries, Franciscans, Croatian Littoral, Modruš, Košljun, Francopans.

nije evidentirano