hrvatski

Suvremena hrvatska književna kritika između krize i monopola

Književna kritika dio je znanosti o književnosti koji sam sebi dijagnosticira trajnu krizu, toliko redovito i beziznimno da se može smatrati književno-znanstvenim žanrom krize. S druge strane, u kontekstu formiranja književnog tržišta, u uvjetima kapitalizacije "književnih vrijednosti" u kojima je sve jasnije da su književni tekstovi prestali sadržavati svoju vrijednost u sebi, književna kritika stječe moć posredovanja, ne više između teksta i publike, nego prvenstveno između proizvođača i potrošača knjige a da pritom proizvođač nije autor kao što ni potrošač nije čitatelj. Povrh toga, kritika ima tranzicijsku moć, jer, kako smatra Vladimir Biti, ona može preseliti "ne samo pojedine autore, već i autorske skupine pa i čitave generacije sa skučenih na unosne položaje i dispozicije u rasporedu kulturalnog polja. Osim što je što u kritici Biti vidi "žanr tranzicije", on uočava i njezinu "autotranzicijsku djelatnost", jer u uvjetima "poslovnog partnerstva" uspinje i samog kritičara po vrijednosnoj ljestvici kulturalnog, društvenog i ekonomskog kapitala. O "poslovnom partnerstvu" koje spominje Biti, pisao je i Miroslav Krleža. kada je 1939. uočio i slikovito prikazao "književni monopol" u kojemu "naši priznati i poznati književni hiperdreadnaughti" preštampavaju ono što su jedni o drugima napisali, pa se čini da tranzicijski učinci žanra nisu vezani samo uz vrijeme tzv. tranzicije. Budući da se upravo u toj "moći" kritike, skriva i njezina "kriza", jer "poslovno partnerstvo" ne uključuje samo književnike i kritičare nego i medije u kojima djeluju, a ponekad i pomake od vrednovanja i interpretacije teksta (što bi bila funkcija književne kritike u idealnim uvjetima), prema širim ideologijskim, političkim i ekonomskim kontekstima, nameće se pitanje postoje li danas uopće "slobodni džepovi" književne kritike, izvan monopola određenih medija, ili je književna kritika bezuvjetno osuđena na neki oblik "poslovnog partnerstva"? Na to pitanje pokušat će se odgovoriti, prije svega, interpretacijom i vrednovanjem diskursa suvremenih književnih kritičara, odnosno čitanjem njihova čitanja, pa je ovo istraživanje osmišljeno kao svojevrsna kritika književne kritike.

književna kritika; kriza; književno tržište; monopol

nije evidentirano