hrvatski

Kult sv. Barbare u kršćanskoj tradiciji Hrvata

Sveta Barbara je iznimno štovana svetica u Zapadnoj i Istočnoj crkvi. Štuju je i protestanti. Jedna je od četrnaest svetaca pomoćnika u nevolji. Crkve, kapele, oltari, kipovi, slike, toponimi, krematonimi, sanktonimi, fitonimi i antroponimi zorno svjedoče kult svete Barbare u kršćanskoj tradiciji Hrvata. Hrvati pripovijedaju i autohtone legende i predaje o svetoj Barbari. U kršćanskoj tradiciji Hrvata usmenim putem prenose se usmene lirske pjesme i molitve svetoj Barbari. Raznovrsni su običaji, obredi, ophodi i divinacije vezani uz kult svete Barbare. Običaj sijanja pšenice drevnoga je pretkršćanskoga podrijetla. Dječaci i mladići, položaji, u ranu zoru od kuće do kuće odlazili su čestitati blagdan Svete Barbare. Domaćice položajnika posipaju pšenicom, a potom mu bacaju zrnje kukuruza na pod da ih pokupi. Također se pripravljalo panspermijsko varivo. U tim primjerima prepleću su drevni pretkršćanski apotropejski, panspermijiski i simpatički elementi koje su Hrvati kristijanizirali. Takvo je i sujevjerje u sjevernim krajevima Hrvatske da će otkriti lopova onaj koji na Barbarinje počne praviti metlu i završi je na Badnji dan. U radu se navode i multidisciplinarno interpretiraju legende, običaji, obredi, ophodi i divinacije vezani uz kult svete Barbare u kršćanskoj tradiciji Hrvata u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji, Republici Crnoj Gori i Gradišću (Austrija).

legende ; molitve ; običaji ; ophodi ; obredi.

Rad je preuzet iz časopisa "Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 13 (2), 2015., 141.-163.