hrvatski

Jadranka i kult pravog ženstva

Smješten u doba Bachova apsolutizma, Zagorkin roman Jadranka (1953) propituje, kao i većina njezinih romana, borbu Hrvata za očuvanje nacionalnog identiteta u multinacionalnoj i multikulturalnoj Habsburškoj Monarhiji. Ovu je političku temu romana Zagorka iskoristila kako bi između redaka progovorila i o ženskoj rodnoj/spolnoj, društvenoj, kulturnoj, klasnoj/ekonomskoj i političkoj ulozi u tom razdoblju. U narativnom prostoru Jadranke uvid u žensku spolnost, ženin društveni i ekonomski status u društvu i obitelji, kao i njezinu kulturnu i političku djelatnost dan je kako kroz stajališta, ideje, postupke, osjećaje i razmišljanja glavne junakinje romana Jadranke Marušić tako i kroz prikaz istih u ostalih ženskih likova romana (Julije Oršić, Nede Štrige i njezine djevojačke “garde”, Mirte Erdödy, Ivančice Perušić, i dr.). Polazeći od pretpostavke kako je ideja kulta pravog ženstva/ the Cult of True Womanhood (1820-1860) neizostavni dio (kon)teksta ovog Zagorkina romana, prvi će se dio rada koncentrirati na njegovo povijesno, kulturno i književno promišljanje. Drugi će dio rada istražiti kako su elementi kulta pravog ženstva (pobožnost, krepost, podložnost/poslušnost, te neupitna odanost ulozi supruge, majke i kućanice) afirmirani i/ili subverzirani u Jadranki .

Marija Jurić Zagorka, Jadranka, kult pravog ženstva

nije evidentirano