hrvatski

Povezanost vršnjačkog nasilja sa školskom prilagodbom

Cilj ovog istraživanja je bio provjeriti postoji li povezanost između vršnjačkog zlostavljanja i školske prilagodbe. U ovom istraživanju mjereno je vršnjačko zlostavljanje jer je uzet u obzir odnos moći nasilnika i žrtve i namjera počinjenoga nasilnog ponašanja. U istraživanju je sudjelovalo 496 učenika od petog do osmog razreda iz četiri osnovne škole (40, 3% dječaka i 57, 1% djevojčica, a njih 2, 6% se nije izjasnilo za spol). Dobni raspon kreće se od 10 do 15 godina s prosječnom dobi od 12, 49 godina (SD=1, 81). Učenici su popunili Upitnik o vršnjačkom zlostavljanju (UVZ ; Velki, 2015), Upitnik samoefikasnosti za djecu (SEQ-C ; Muris, 2001) i Hrvatski upitnik školske klime za učenike (HUŠK-U ; Velki i Kuterovac Jagodić, 2012). Rezultati istraživanja pokazali su da je u vršnjačko zlostavljanje bilo uključeno 37, 1% pasivnih žrtava, 15, 9% provokativnih žrtava, 3, 2% nasilnika, dok 43, 8% djece nije bilo uključeno u vršnjačko zlostavljanje. Najzastupljenije je verbalno zlostavljanje, dok najmanju razinu zastupljenosti ima seksualno zlostavljanje. Ovim istraživanjem je utvrđena statistički značajna negativna povezanost vršnjačkog zlostavljanja i viktimizacije sa školskom klimom, školskim uspjehom i akademskom samoefikasnosti, gdje učenici koji učestalo čine i doživljavaju vršnjačko zlostavljanje pokazuju i slabiju prilagodbu na školu.

vršnjačko nasilje i zlostavljanje; školska prilagodba; osnovnoškolska djeca

nije evidentirano