Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Etno-filološki prinosi tradicijskoj kulturi Imotske krajine (CROSBI ID 399982)

Ocjenski rad | diplomski rad

Pezo, Tanja Etno-filološki prinosi tradicijskoj kulturi Imotske krajine / prof. dr. sc. Marko Dragić (mentor); Split, Filozofski fakultet u Splitu, . 2009

Podaci o odgovornosti

Pezo, Tanja

prof. dr. sc. Marko Dragić

hrvatski

Etno-filološki prinosi tradicijskoj kulturi Imotske krajine

Naslov ovog rada je Etno-filološki prinosi tradicijskoj kulturi Imotske krajine. Velikim se dijelom zasniva na vlastitim terenskim zapisima kojima su imotska tradicija i jezik prikazani kroz narodne predaje, pjesme, običaje i životne priče. Prikupljena građa odnosi se većinom na mjesto Lokvičići sa svim pripadajućim zaseocima, dodirujući se i samog Imotskog u predaji o nastanku Crvenog jezera. Prvi dio rada sastoji se od opisa načina života starih Imoćana u doba kada nije bilo struje, vode i modernih tehničkih pomagala bez kojih je život danas nezamisliv. Izneseni su običaji vjenčanja, sprovoda, krštenja te cijelokupan kalendar vjerskih običaja. Burna prošlost Imotske krajine za sobom povlači i brojne neobične događaje, ali i mitove i legende, u tolikoj mjeri da je ponekad teško odijeliti stvarno od izmišljenoga. Tako je veliki dio ovog rada posvećen brojnim legndama o vilama, morama, neobjašnjivim događajima, a posebno mjesto zauzima i legenda o Gavanu i Gavanici. Prema toj legendi, ne mjestu današnjih imotskih jezera – Modroga i Crvenoga – nekoć su stajali Gavanovi dvori, koji su propali u zemlju zbog njihove oholosti i bahatosti. Kao opomena za vječna vremena ostala su dva jezera. Spominje se i narodni junak, hajduk Andrijica Šimić, koji je, poput modernog Robin Hooda, bio ustrajan u borbi protiv nepravde ; uzimao je bogatima i davao siromašnima. Tradicionalna imotska pjesma, ganga, također je našla svoje mjesto unutar stranica ovoga rada. Ona je bila ogledalo života Imoćana – svaka životna situacija zrcalila se unutar njenih stihova. Ona im je bila vječni pratilac u svim životnim situacijama. Cilj ovog rada je doprinijeti očuvanju imotske, a time i hrvatske baštine, te istaknuti njezinu ljepotu, pogotovo u današnjem vremenu kada običaji i jezik starih polako nestaju.

božićni običaji ; legende ; mitske predaje

nije evidentirano

engleski

Ethno-philological contribution to the traditional culture from Imotski region

nije evidentirano

Christmas traditions ; legends ; myths legends

nije evidentirano

Podaci o izdanju

57

20.01.2009.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Etnologija i antropologija, Filologija