Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Stilske figure u hrvatskoj usmenoj lirskoj poeziji (CROSBI ID 400107)

Ocjenski rad | diplomski rad

Lampalov, Maja Stilske figure u hrvatskoj usmenoj lirskoj poeziji / prof. dr. sc. Marko Dragić (mentor); Split, Filozofski fakultet u Splitu, . 2009

Podaci o odgovornosti

Lampalov, Maja

prof. dr. sc. Marko Dragić

hrvatski

Stilske figure u hrvatskoj usmenoj lirskoj poeziji

Za povijesnu sudbinu hrvatskog naroda vrlo važnu ulogu ima usmena književnost. Njeno je značenje veliko prilikom stvaranja pisane riječi. Vrijednost hrvatske usmene književnosti prelazi nacionalne okvire. Hrvatske usmene lirske pjesme zapisivale su se od XV. stoljeća do današnjeg vremena i dio su hrvatske tradicijske kulture. Mnogi hrvatski pisci unosili su usmene lirske pjesme u svoja djela, a među njima najznačajniji su Juraj Šižgorić, Nikša Ranjina, Petar Hektorović, Juraj Baraković, Petar Zoranić, Andrija Kačić Miošić i drugi. Slava naše usmene poezije u svijetu započinje pjesmom Hasanaginica koju talijanski pisac Alberto Fortis donosi u svom djelu Put po Dalmaciji 1774. godine u izvorniku i u prijevodu na talijanskom, a sve zahvaljujući Splićaninu Juliju Bajamontiju. Za razvoj hrvatske usmene poezije značajni su mnogi rukopisi, pjesmarice i rukopisni zbornici. Najzanimljiviji je Erlangenski rukopis koji sadrži brojne pjesme hrvatskih pjevača. Najviše rukopisa zabilježila je i sačuvala Matica hrvatska u deset knjiga Hrvatskih narodnih pjesama (od 1896. do 1950.). Lirske pjesme su najrasprostranjenija vrsta usmene književnosti. Po postanku su vrlo stare. Bogato su stvarane i pjevane u svim krajevima naše zemlje. Tematika je raznovrsna i bogata: obredne pjesme, pjesme uz rad, uspavanke, mitske, naricaljke, svadbene, povijesne, vjerske, šaljive, romance, balade. Najviše je ljubavnih pjesama. Hrvatski usmeni pjesnici koriste se raznim stilskim figurama kao načinom izražavanja. Najčešće su metafora, alegorija, stalni epitet, retorička pitanja, personifikacija, anafora, antiteza, aliteracija, asonancija, hiperbola, komparacija, gradacija, simbol, ponavljanja… Tim se postupcima izražava ukrašeni govor u kojemu se ogleda cjelokupan narodni život i običaji Hrvata.

stilske figure ; usmena lirska poezija

nije evidentirano

engleski

Figures of speech in Croatian oral lyric poetry

nije evidentirano

oral lyric poems ; figures

nije evidentirano

Podaci o izdanju

86

18.12.2009.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Filologija