hrvatski

Hrvatska usmeno-književna i crkveno-pučka baština u suvremenoj etnografiji iz vrgorskoga kraja

Diplomski rad temelji se na istraživanju koje je autorica provela u nekim selima Vrgorske krajine, kao što su Umčani, Dusina, Kotezi te u samom Vrgorcu. Vrgorska krajina povijesno je bila dijelom Gorske župe. To je kraj koji je stoljećima bio pod utjecajem domaćih i inozemnih čimbenika: Ilira, Rimljana, Avara, Slavena, Bizanta, Mlečana, Austrijanaca, Francuza, Talijana i Nijemaca. Radom se prikazuju običaji i mukotrpan život kakav su ljudi ovog kraja živjeli. Većinu materijala zapisana je 2010. godine, a ostatak je zapisan 2004. g. za potrebe seminara iz Hrvatske usmene književnosti. Iskustva s kazivačima raznolika su. Bilo je onih koji su rado govorili ono što znaju i čega se sjećaju, ali bilo je i onih koji su jako škrti u kazivanju. Većina ih je mislila da nemaju ništa pametno za reći, ali na kraju ti isti su mi najviše kazali. Najveći dio prikupljene građe sastoji se od usmenih lirskih pjesama kao što su poskočice i pjesme u kolu, svatovske pjesme, povijesne, šaljive i rodoljubne pjesme. Zastupljene su i epske pjesme kao i crkveno-pučka baština te kratki oblici kao što su brojalice, poslovice, zagonetke i u najvećem broju dvostihovi.

usmene lirske pjesme ; poslovice ; zagonetke ; narodni običaji

nije evidentirano