hrvatski

Razvojni slijed u usvajanju upitnih konstrukcija u međujeziku odraslog učenika engleskog jezika

Ovaj se rad bavi praćenjem razvoja međujezika dvaju odraslih učenika kroz vremensko razdoblje od godinu dana.Teorijski dio rada donosi opis samog pojma međujezik prikazujući pri tome i sam razvoj hipoteze o međujeziku, zatim povijesni pregled i opis teorije o sposobnosti jezične obrade koja je služila za analizu korpusa te poglavlje koje objašnjava dobne čimbenike u usvajanju jezika s obzirom da su ispitanici odrasli učenici engleskog kao stranog jezika. Istraživački dio ovog rada donosi analizu testova pisanog i usmenog modusa kojima je praćen razvojni slijed upitnih konstrukcija u međujeziku dvaju odraslih učenika. Kako bi se izvršila analiza međujezika, potrebno je bilo opisati razvojne faze u usvajanju upitnih konstrukcija. Polazeći od pretpostavke da se razvojne faze ne mogu preskakati, izdvojeno je šest razvojnih faza u usvajanju upitnih konstrukcija. Korpus je analiziran koristeći kriterij pojavljivanja koji se definira kao početak u procesu usvajanja određene strukture. Prvi je korak analize pojavljivanja distribucijska analiza kojom se pokazuje preslikavanje određenog oblika na određenu funciju, tj. dinamična priroda međujezika. Drugi korak analize korpusa bio je razdvajanje sustavne produktivnosti od obrazaca. Produktivnost se mjerila brojem pojavnica i sustavnog korištenja leksičkih/morfoloških različitosti tih pojavnica. Naposljetku, izvršeno je implikacijsko stupnjevanje kojim je uvrđeno kako se razvojne faze ne mogu preskakati. Kako bi prikazali ne samo pojavljivanje, već i usvojenost određene razvojne faze, korišten je Brownov kriterij prema kojem se određena struktura smatra usvojenom ukoliko je korištena s točnošću od 90%. Na temelju rezultata analize može se zaključiti kako su se kod pismenog testiranja kod oba ispitanika pojavile strukture koje odgovaraju razvojnim fazama 3, 4 i 5, iako se samo razvojna faza 3 može smatrati usvojenom. Kod usmenog su se testiranja pojavile strukture koje odgovaraju razvojnim fazama 2, 3, 4 i 5, a također se samo razvojna faza 3 može smatrati usvojenom. Uspoređujući usmeno i pismeno testiranje, oba su ispitanika bila puno uspješnija kod potonjeg. Utvrđeno je kako se strukture usvajaju predviđenim redoslijedom te kako se međujezik razvija na sličan način kod oba ispitanika, tj. nakon prividnog napretka dolazi do regresije da bi naposljetku ponovno došlo do napretka. Ovo istraživanje potvrđuje, dakle, predviđanja iznijeta u teoriji o sposobnosti jezične obrade te ju proširuje primjenjujući ju na pisani modus.

međujezik; teorija o sposobnosti jezične obrade; slijed usvajanja upitnih konstrukcija; analiza pojavljivanja; odrasli učenici

nije evidentirano