hrvatski

Mentalne mape u funkciji poticanja motivacije i održavanja pozornosti učenika s teškoćama

Dobra praksa u poučavanju djece s teškoćama ovisna je o brojnim faktorima. Jedan od njih je, svakako i osjećaj priznavanja, prihvaćanja i uvažavanja njihove različitosti, te posebice odsutnost straha od neuspjeha. Ako su djeca s teškoćama predstavljena samo kao takva, onda možemo reći da često nerealno ocjenjujemo vrijednost njihovih dostignuća i previše ih ograničavamo ili štitimo umjesto da im dajemo poticaj pri izvođenju različitih aktivnosti. Kao motivacijsko sredstvo vrlo su korisne mentalne mape. Upućuju učenika na povezanost ključnih činjenica, na njihov slijed i otkrivanje uzročno-posljedičnih odnosa. Otkrivanjem cjeline, stvaranjem povezane priče od pojedinačnih pojmova, a to djeca mogu promatrajući i učeći iz mapa koje su sama crtala, postiže se pravi smisao učenja jer linearna, pogotovo samo tekstualna informacija u udžbenicima ne daje mogućnost uočavanja odnosa među pojavama.Mentalne su mape velika pomoć u radu s djecom s teškoćama, ali i s djecom koja nemaju teškoća. Učenici se lakše snalaze kroz vizualne sadržaje, lakše ih pamte te uočavaju povezanost i odnose između stvari i pojava. Time se, osim motivacije, podiže i disciplina u učionici za vrijeme nastavnog sata. Svaka je mentalna mapa korisna i kreirana na način da je učenik razumije, što znači da nema neuspjeha. Mentalne mape otvaraju nove dimenzije za razvoj, sortiranje i pohranjivanje misli. Upotrebom tehnike rada uz pomoć mentalnih mapa postiže se: razvoj kreativnog razmišljanja, povećavaju se motivacija i koncentracija, povećava se interes za sadržaj ili informacije koje se obrađuju, poboljšava se komunikacija, uči se lakše i s uživanjem, preglednije je određivanje prioriteta, poboljšava se samouvjerenost, motivacija za učenjem je sve veća, što uvelike pridonosi održavanju pozornosti u učionici.

učenici s posebnim potrebama; mentalne mape; motivacija; disciplina

nije evidentirano