hrvatski

Kulturnoantropološki pogledi na cenzuru i njezine odjeke

Fokus etnološke i kulturnoantropološke analize umjetničkog izražavanja jest sprega između umjetničke prakse i ljudske svakodnevice, kako na razini kulturnih politika, tako i na razini individualnih doživljaja i akcija. Istraživači se pritom usmjeravaju, s jedne strane, na one društvene odnose, vrijednosti i impulse koje umjetnici u svom radu odlučuju problematizirati. S druge nas strane zanimaju učinci koje njihove prakse imaju u društvu, društvena dinamika koja prati umjetnički čin, predodžbe, reakcije i načini djelovanja koje njihova kreacija pobuđuje ili potiče. Jedan od odgovora, upućen s pozicija moći, na umjetnička djela koja preispituju političke i religijske datosti jest cenzura. Cenzuru shvaćamo kao bilo koji vid nepripuštanja alternativnih naracija u javni prostor, smanjivanje njihove vidljivosti i dosega.

kuturna antropologija, umjetnost, cenzura, društveno sjećanje

Autorski prinos Nevene Škrbić Alempijević u ovome radu realiziran je u okviru projekta "Stvaranje grada: prostor, kultura, identitet" ; (voditeljica: dr. sc. Jasna Čapo Žmegač ; šifra: 2350), koji financira Hrvatska zaklada za znanost.