hrvatski

Kondicioniranje europske plosnate kamenice (Ostrea edulis L. 1758) za izvansezonski mrijest u zatvorenom recirkulacijskom sustavu

Iako se europska plosnata kamenica (O. edulis L.) proučava od kraja 19. stoljeća, još uvijek postoje nepoznanice o njenom kondicioniranju za mrijest. Ovaj pokus je proveden kako bi se istražila uspješnost kondicioniranja kamenica u kontroliranim uvjetima recirkulacijskog sustava tijekom cijele godine. Kako je Malostonski zaljev najpoznatije uzgojno područje europske plosnate kamenice u Hrvatskoj, istraživanje je provedeno s kamenicama iz te lokacije. Svaki mjesec tijekom godine dana kamenice iz prirodne sredine stavljene su na kondicioniranje u sustav posebno dizajniran za ovo istraživanje. Svaki ciklus kondicioniranja trajao je dva mjeseca. Za hranidbu je upotrjebljena kombinacija četiriju vrsti alga (35 % Isochrysis galbana, 35 % Chaetoceros mülleri, 20 % Cylindrotheca closterium, 10 % Tetraselmis suecica) u dnevnoj količini od 3 % mase suhog mesa kamenica. Uzorci kamenica uzeti su za izračunavanje indeksa mesa i histološku analizu gonada na početku, nakon mjesec dana i na kraju kondicioniranja. Analizom histoloških preparata gonada određeni su spolovi i stadiji gametogeneze kamenica. Praćen je broj ličinki koje su kamenice ispustile u svakom ciklusu. Indeks mesa kamenica (iz prirodnog okoliša) bio je najviši u ožujku, a najniži u srpnju na početku kondicioniranja, a nakon jednog i dva mjeseca postupno se smanjivao prema kraju razdoblja kondicioniranja. Zabilježena je negativna korelacija između indeksa mesa i temperature na početku kondicioniranja, kao i pozitivna korelacija između indeksa mesa na početku svakog ciklusa kondicioniranja i broja ispuštenih ličinki. Postotak kamenica kod kojih histološkom analizom nije utvrđena gametogenetska aktivnost u pojedinom ciklusu kondicioniranja nije prelazio 35, 6 % (C3, prosinac-veljača) dok je u cijelom pokusu postotak bio 17, 3 %, što je znatno manje nego u istraživanjima većine drugih autora i ukazuje na učinkovitost dizajniranog recirkulacijskog sustava. Kondicioniranje je trajalo najdulje u ciklusu započetom u prosincu (23-33 dana), kada je utvrđen najveći broj kamenica s gonadama u nediferenciranom stadiju. Najmanje jedinki u ovom stadiju gonada zabilježeno je u ciklusu kondicioniranja započetom u travnju. Postepeni porast broja kamenica u ovom stadiju gametogeneze utvrđen je tijekom svakog ciklusa kondicioniranja, što ukazuje na učinkovitost procesa. Odnos spolova (M:Ž) bio je 1, 2:1 u cijelom istraživanju. Tijekom zimskih mjeseci kamenice su pretežno bile spermatogenetski aktivne. U tom razdoblju kamenice zabilježene u ženskoj fazi imale su gonade u ranijim razvojnim stadijima. Ukupni broj ispuštanja ličinki u cijelom pokusu bio je 142, od toga 53 do 10. dana (37, 3 %), 65 od 11. do 30. dana (45, 8 %) i 24 u drugom mjesecu kondicioniranja (16, 9 %). Utvrđena je statistički značajna razlika između broja ispuštenih ličinki u pojedinim razdobljima svakog ciklusa kondicioniranja: do 10. dana, od 11. do 30. dana i od 31. do 60. dana (p < 0, 05) za cijeli pokus. Najveći broj ispuštenih ličinki zabilježen je u C6 (ožujak-svibanj), a najmanji u C3 (prosinac-veljača). Na osnovu rezultata našeg istraživanja može se zaključiti da je kamenice moguće kondicionirati za mriješćenje u recirkulacijskom sustavu tijekom cijele godine, s time da kondicioniranje najduže traje u razdoblju nakon prirodnog mrijesta te na početku zime kada kod najvećeg broja jedinki nije utvrđena gametogenetska aktivnost na početku ciklusa kondicioniranja.

Europska plosnata kamenica; Ostrea edulis; kondicioniranje; zatvoreni recirkulacijski sustav

nije evidentirano