Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Žena u usmenoj književnosti i tradicijskoj kulturi Dalmatinske zagore od Fortisa do današnjih dana (CROSBI ID 400623)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Odža, Ivana Žena u usmenoj književnosti i tradicijskoj kulturi Dalmatinske zagore od Fortisa do današnjih dana / Dragić, Marko (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2016

Podaci o odgovornosti

Odža, Ivana

Dragić, Marko

hrvatski

Žena u usmenoj književnosti i tradicijskoj kulturi Dalmatinske zagore od Fortisa do današnjih dana

Rad se bavi problematikom žene Dalmatinske zagore u usmeno-književnim oblicima zabilježenima na tom području te unutar tradicijske kulture općenito, kojoj je usmena književnost imanentna, u razdoblju od kraja 18. st. do današnjih dana. Dalmatinska je zagora u gotovo svim povijesnim odsječcima imala značaj ; usprkos tome, najčešće je prati epitet zaostalosti, duhovne i materijalne bijede. U takvim se općim okolnostima ni o ženi nije moglo misliti drugačije. U proučavanju toga područja, međutim, važno je imati u vidu simbiozu kontrastnih pojava - naprednog pogleda na život kao i velike zaostalosti. S tim u skladu dio cilja našeg istraživanja usmjeren je na prevladavanje predrasuda o Dalmatinskoj zagori kao jedinstvu negativnih pojava i procesa te o njezinim ljudima kao predodžbi više fizičkoj nego intelektualnoj. S obzirom na terminološke do kraja nerazjašnjene nejasnoće koje nastaju uporabom pojmova Dalmatinska zagora i Zagora, u anketnom istraživanju koristili smo se donekle proizvoljnom podjelom prema nodalno- gravitacijskom načelu koja je zapravo neformalna podjela kakva je prisutna među stanovnicima Dalmatinske zagore, a bila bi najsličnija podjeli na krajine/krajeve: Sinjski kraj, Imotski kraj, Vrgorački kraj, Trogirsko- kaštelanska zagora, Omiška zagora (Gornja i Srednja Poljica), Šibensko- kninsko-drniški kraj te Splitska zagora. Ukupnost područja poklapa se s Kužićevom definicijom Zagore u širem smislu odnosno s Rubićevom Srednjodalmatinskom zagorom, a o čemu će dodatnih pojašnjenja biti u posebnom ulomku. Usmeno- književni ostvaraji zabilježeni u Dalmatinskoj zagori razasuti su ; zanemarimo li opsežne rukopisne zbirke etnologa, nemamo niti jednu ozbiljniju antologiju usmene književnosti Dalmatinske zagore. Folklor je ipak snažan identitet razlikovanja od urbane dinamike susjednih razvijenih primorskih gradova i gradića te se, usprkos šarolikim pristupima upitne vjerodostojnosti, još uvijek čini najvjerodostojnijim polazištem za izučavanje Dalmatinske zagore. Iz usmene književnosti izdvajaju se dostupni aspekti o životu žene te se uspoređuju sa znanstvenim istraživanjima, osobito iz područja etnologije, polazeći od historiografskih teorija da je na temelju odnosa između znanstvenog istraživanja predmeta (fakcije) i njegove umjetničke obradbe (fikcije) donekle moguća rekonstrukcija određenih segmenata života. Osobito se pri tom u obzir uzimaju postmodernistički pogledi na izučavanje povijesti i (tradicijske) kulture unutar kojih mali događaji, svakodnevni život, mentaliteti, zauzimaju bitno mjesto, suprotstavljajući se do tada dominantnoj velikoj povijesti kao i feminističke studije, nezaobilazne u posmatranju pitanja podređenosti žene u odnosu na muškarca unutar patrijarhalne zajednice. Pitanje ženske podređenosti nije jedino, ali je centralno pitanje kojim se rad bavi jer se nezaobilazno dotiče gotovo svih područja života žene Dalmatinske zagore s obzirom na dominaciju muškarca koji jest u temeljima društvenog uređenja područja koje istražujemo. Temeljna je ideja disertacije prikazati različite aspekte života žene Dalmatinske zagore usporedbom spoznaja s područja književnosti i srodnih joj znanosti promatranjem odnosa između zamišljenog i ostvarenog reda društvene zajednice kojoj ona pripada. Obuhvaćeni su majčinstvo, djevojaštvo, bračni i izvanbračni odnosi, sudjelovanje žene u društvenom životu, položaj udovice i usidjelice, žene koje su se snažnije odupirale očekivanjima tradicijske kulture. Analizira zamišljenog i ostavernog jasno ukazuje na neuravnoteženost strogo definirane patrijarhalne zajednice što nadalje upućuje na sliku žene Dalmatinske zagore dijelom oprečnu uopćenom stavu o njezinoj podređenosti i pokornosti muškarcu, ukazujući na prikrivena područja ženske moći vidljiva u mogućnosti tihog ženskog djelovanja – javno podržavajući moć muškarca, žena si otvara prostor unutarnjeg djelovanja, izvana nevidljivog. U završnom dijelu rada ne donosimo rješenja ženskog pitanja na području Dalmatinske zagore, već prikaz života žene baziran na usmenoj književnosti, dosadašnjim istraživanjima i vlastitim terenskim ispitivanjima, u vidu razgovora i ankete, osobito u prikazu suvremenog odnosa žene prema tradicijskoj kulturi. Tradicijska kultura bez sumnje snažno je obilježila (i još uvijek obilježava) život žene Dalmatinske zagore, ali je otpor žene tradicijskim normama, iako pritajen, neupitan i neizostavan u sagledavanju cjelovite i objektivne slike. Takav pristup ukazuje na kompleksnost ženskog pitanja u Dalmatinskoj zagori, na ponešto drugačiju sliku od one uopćene koja prevladava u javnom diskursu te upućuje na otvorene istraživačke mogućnosti.

žena Dalmatinske zagore ; usmena književnost ; odnos fikcije i fakcije ; feministička kritika ; kultura ; patrijarhalno društvo ; odnos zamišljenog i ostvarenog reda unutar tradicijske kulture.

nije evidentirano

engleski

Woman in oral literature and traditional culture of Dalmatinska zagora from Fortis until today

nije evidentirano

woman from the Dalmatian hinterland ; relationship between fiction and faction ; oral literature ; feminist critique ; position of the Second ; culture ; patriarchal society ; relationship between the imaginary and the realised order inside the traditional culture

nije evidentirano

Podaci o izdanju

297

27.01.2016.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Etnologija i antropologija, Filologija