hrvatski

Sastav i svojstva magarećeg mlijeka

Uzgoj magaraca i proizvodnja magarećeg mlijeka sve je češća, naročito u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na području Istre i Dalmacije, ali i kontinentalne Hrvatske. U radu je istražen osnovni kemijski i masnokiselinski sastav, broj somatskih stanica te senzorska svojstva magarećeg mlijeka. Sveukupno je analizirano 11 uzoraka mlijeka magarica dviju pasmina podrijetlom s gospodarstava na području Zagrebačke i Istarske županije. Udio masti bio je izrazito nizak i iznosio je najviše 1, 16 %, dok je prosječna količina masti u mlijeku istarskih magarica bila 0, 14 %, odnosno 0, 69 % u dalmatinskih magarica. Prosječna količina bjelančevina iznosila je 1, 29 %, a laktoze 6, 5 %. Mlijeko dalmatinskih magarica sadržavalo je 3, 8 log10 mL-1 somatskih stanica čija je vrijednost bila manja u mlijeku istarskih magarica (3, 2 log10 mL-1). Istovremeno, utvrđen je veći ukupni broj leukocita (4, 9-5, 3 x 109/L) u uzorcima mlijeka istarskih magarica u odnosu na mlijeko dalmatinskih magarica (najviše 5, 1 x 109/L). Masnokiselinski sastav pokazao je da udjel zasićenih masnih kiselina (SFA) u mlijeku istarskih magarica iznosi 70, 45 % a dalmatinskih 59, 92 %. Mononezasićene masne kiseline (MUFA) prosječno su bile zastupljene s 21, 23 % i 24, 61 %, a polinezasićene masne kiseline (PUFA) s 8, 31 % i 15, 46 % u istarskih i dalmatinskih magarica. Ukupni omjer zasićenih prema nezasićenim masnim kiselinama iznosio je od 0, 37 do 0, 72 i bio je niži u uzorcima mlijeka istarskih magarica. Magareće mlijeko odlikuje nizak sadržaj masti i visok sadržaj laktoze, masnokiselinski sastav s povoljnim omjerom zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Broj somatskih stanica u mlijeku je niži u odnosu na mlijeko drugih domaćih životinja.

magareće mlijeko; kemijski sastav; masnokiselinski sastav; broj somatskih stanica

nije evidentirano