hrvatski

Energetski potencijal biomase iz poljoprivrede u Republici Hrvatskoj

Svjetska proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda svakodnevno raste, što je uvjetovano povećanjem broja stanovnika te povećanim prinosom po jedinici proizvodne površine ili jedinke (stočarstvo). U svjetskim omjerima zastupljenost kvalitetnih proizvodnih površina svakodnevno se smanjuje, dok je situacija u Republici Hrvatskoj trenutačno suprotna, jer je zbog neriješene globalne strategije razvoja poljoprivrede dosta poljoprivrednog zemljišta neobrađeno ili nedovoljno uključeno u kvalitetnu proizvodnju. Za kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu potrebno je mnogo energije, a s druge strane iz poljoprivrede ostaju velike količine "energetski vrijednog otpada" (slama, stabljika, koštice, ljuske i granje) koje nije adekvatno iskorišten. Često puta takav otpad zagađuje okoliš i oterećuje vodotokove ili zrak svojim razlaganjem. Prema statističkim podacima iz 1995. godine u stočarstvu je moguće proizvesti 83.500m3 bioplina. Količina orezanih dijelova stabla voćaka i vinove loze kao biomasa iznosi 163.000 t. Preradom voća ostaju koštice ili ljuske čiji je energetski potencijal 27.2 TJ. Biomasa slame pšenice i ječma te oklasak i stabljika kukuruza iznose 790.000t, što daje energetski potencijal od 11, 1 PJ. Stabljika uljane repice, suncokreta, soje i graha iznosi 34.629, 6 t, što daje energetski potencijal od 340 TJ. Kod uljane repice značajna je i energija dobivena iz ulja-biodizel gorivo.

biomasa ; bioplin ; energija ; gorivo

nije evidentirano