hrvatski

Ekologija protozoa i mikrometazoa u Kaštelanskom zaljevu

Sezonska i vertikalna raspodjela protozoa i mikrometazoa istraživana je na pet postaja splitskog obalnog mora tijekom 1998. i 1999. godine. Osim brojnosti, istraživana je i raspodjela biomase cilijatnih protozoa i kopepoda, s posebnim osvrtom na veličinske kategorije oligotrihnih cilijata, a rezultati predstavljaju prve cjelovite podatke za obalni dio srednjeg Jadrana. Odstupanja u sezonskoj raspodjeli nelorikatnih cilijata u eutrofnom u odnosu na oligotrofno područje ukazuju na njihovu različitu ulogu u trofičkoj mreži obalnih ekosustava. Godišnje kolebanje ukupnog broja golih cilijata najvećim je dijelom uvjetovano promjenama brojnosti nelorikata iz druge (103-104 mm3) i treće (104-105 mm3) veličinske kategorije, dok na promjene ukupnog biovolumena najviše utječu nelorikati iz treće veličinske skupine. Od ukupno 46 pronađenih vrsta tintinina, kvantitativno su najznačajnije Helicostomella subulata i Codonellopsis schabi. Njihov je udio u ukupnom broju tintinina u eutrofnom dijelu Kaštelanskog zaljeva procijenjen na 80%. U frakciji mikrometazoa prevladavaju naupliji, posebno tijekom ljetno-jesenskog razdoblja. Ljetni porast broja kopepoda uvjetuju uglavnom predstavnici reda Cyclopoida i vrsta Oithona nana. Biomasa cilijatnih protozoa i kopepoda proporcionalno se povećava duž trofičkog gradijenta i u eutrofnom području iznosi 6, 69, odnosno 13, 90 μ gC l-1. Zabilježene visoke vrijednosti abundancije i biomase istraživanih skupina malih zooplanktonata ukazuju na važnost ovih organizama u proizvodnji organske tvari u moru, posebno u eutrofiziranom području. Zbog toga mogu djelovati kao važan čimbenik u kontroli populacija nano i piko frakcije fitoplanktona, te heterotrofnih nanoflagelata.

biomasa; brojnost; mikrometazoa; protozoa; sezonska raspodjela; vertikalna raspodjela

nije evidentirano