hrvatski

Trendovi razvoja Europskih luka s osvrtom na Riječku luku

Pomorski promet jedna je od najvažnijih privrednih djelatnosti današnjice. Morske luke predstavljaju složena čvorišta različitih načina transporta u čiji su rad uključeni mnogi gospodarski subjekti. Europu možemo podijeliti na četiri lučke regije s pripadajućim lukama, a to su: Istočni Mediteran, Zapadni Mediteran i Atlantski luk, Sjeverno more i Baltik. Budući da je zapadna Europa, kao i sjeverna, gospodarski razvijenija od istočne, tako i luke u razvijenijim dijelovima ostvaruju znatno veće učinke od onih u manje razvijenim područjima. To se događa upravo radi veće gospodarske snage razvijenih zemalja i samim time većim mogućnostima za ulaganje u svoje luke. Kako bi neka luka jačala i napredovala, potrebno je provesti velika ulaganja u modernizaciju i izgradnju lučke infrastrukture i objekata. Istočna Europa, iako je na vrlo dobrom gospodarskom položaju između Bliskog istoka i središnje Europe nema značajniju ulogu u europskom lučkom sustavu upravo zbog nemogućnosti ulaganja u svoje luke. One koje se, među istočnim, ipak malo više ističu su turske i grčke luke. Većina luka Istočnog Mediterana nalazi se u zemljama koje su ili tek pristupile Europskoj uniji ili još uvijek nisu te samim time troše velika sredstva samo kako bi se držali strogih propisa EU o sigurnosti na moru. Ono što je važno za napomenuti je i činjenica da su zapadne i sjeverne zemlje već odavno u Europskoj uniji, njihovo tržište je liberalizirano te privlačnije za domaća i inozemna ulaganja. Tema „Novi trendovi razvoja europskih luka s osvrtom na riječku luku“ nije izabrana slučajno. Naime, Europska unija jedna je od centralnih tema današnjice te je veoma važno bolje proučiti što nam ona donosi. Kao politički aktivne građane treba nas zanimati u što ćemo se u skoroj budućnosti upustiti, a kao studentima pomorstva važno nam je staviti poseban naglasak na pitanje razvoja morskih luka u zemljama Europske unije te da li EU pruža ikakav napredak, kako lukama tako i čitavoj pomorskoj djelatnosti. Od velike važnosti je i to da se naša najvažnija luka (luka Rijeka) smatra najznačajnijim neiskorištenim prometnim resursom, te je samim time važno saznati hoće li ona napredovati, vratiti nekadašnji ugled i jako razvijen posao te da li će nam se konačno isplatiti njezin strateški prometni položaj u srednjoj Europi. Ono što doznajemo prije detaljnijeg pregleda prikupljene literature je da Europska unija provodi politiku prebačaja što više prometa sa cesta na pruge i luke te je sukladno tome potrebno provesti što više obnova i izgradnja pruga i morskih luka. Dakle, cilj ovog rada je istražiti i spoznati trenutno stanje i odnose na europskom tržištu lučkih usluga, stanje i napredak europskih luka te mogućnost razvitka morskih luka i tržišta zemalja Europe te posebice zemalja Europske unije. Razrada teme ovog rada biti će podijeljena u devet cjelina, odnosno glava. Prva cjelina je uvod, a druga će biti napravljena u obliku uvertire u europske lučke regije te pripadajuće im luke. U trećoj glavi rada biti će objašnjeni ciljevi i načela prometne politike Europske unije te njihova poveznica s Transeuropskom transportnom mrežom. U istoj cjelini rada govoriti će se i o dvjema organizacijama: ESPO (European Sea Port Organisation) i EMSA (European Maritime Safety Agency). Četvrta cjelina rada govoriti će o organizaciji NAPA koju čini pet luka sjevernog Jadrana, a to su: luka Kopar, luka Ravenna, luka Rijeka, luka Trst i luka Venecija. Peta cjelina rada objasniti će pojam Transeuropske transportne mreže, dok će u šestoj cjelini biti objašnjen mogući utjecaj Europske unije i Transeuropske transportne mreže na pomorski promet pojedinih luka. U sedmoj glavi rada govoriti će se o glavnim odrednicama europske lučke politike, a u osmoj o samoj luci Rijeka te njezinoj prometnoj i gospodarskoj važnosti, geoprometnim čimbenicima, njezinom funkcioniranju, prometnim tokovima i prometnoj infrastrukturi. Deveta cjelina rada je zaključak.

luka; razvoj; trendovi

nije evidentirano