hrvatski

Zagreb - grad društvenog standarda

Tema 5. dana zagrebačke arhitekture su zgrade društvenog standarda, a provodi se u organizaciji Društva arhitekata Zagreba. Zgrade, kako im sam naziv kaže, značajno doprinose generiranju društvene komponente našega grada. Zgrade jaslica i vrtića, osnovnih škola, srednjih škola i gimnazija, te fakulteta su sklopovi u kojima se odvija odgoj i obrazovanje najmlađe populacije. Namijenjene su odgoju i obrazovanju malene djece, obrazovanju djece i mladih, te visokoškolskom i poslijediplomskom obrazovanju već punoljetnih osoba. Širok je to raspon dobnih skupina. Uz odgoj, odnosno obrazovanje takvi sklopovi često udomljuju i sportske sadržaje, prostore više namjena koji omogućuju održavanje priredba i predstava, izložbi, knjižnice i razne druge sadržaje, te na taj način značajno doprinose generiranju društvenosti, kako u urbanim tako i u rubnim, perifernim zonama. Sportski tereni uz školske zgrade značajno doprinose kvalitetnom provođenju slobodnog vremena, tj. kvaliteti života uopće. Grad Zagreb tijekom XX. st. intenzivno je rastao, kako teritorijalno tako i brojem stanovnika. Uz povijesne obrazovne zgrade na Gornjem gradu i u Donjem gradu, s rastom i razvojem grada intenzivira se i izgradnja zgrada društvenog standarda, osobito u njegovim rubnim zonama, u novim četvrtima. U duhu historicizma spomenimo ostvarenja školskog foruma Ludwiga i Hulsnera (danas udomljuje i Muzej Mimaru), te zgrade Rektorata Sveučilišta u Zagrebu Ludwiga von Zettla, ishodišta zapadnog kraka Zelene potkove (izvorno projektiran za bolnicu, a potom u funkciji tvornice duhana) ili primjerice Kune Waidmanna. Moderna arhitektura obdaništa, škola i fakulteta koju od 1930ih u Zagrebu ostvaruju arhitekti Ivan Zemljak, Egon Steinmann, Zvonimir Vrkljan, Zoja Dumengjić, Radna grupa Zagreb te značajno doprinose identitetu modernog grada i generiranju urbaniteta u njegovim rubnim zonama. Visoki higijenski standardi koincidiraju s razvojem modernog pokreta, a te programske datosti vrhunska ostvarenja polučuju upravo u nizu antologijskih ostvarenja zgrada za odgoj i obrazovanje. Nakon Drugog svjetskog rada intenzivira se izgradnja sveučilišnih zgrada na području tzv. Sveučiliše osi (Ul. Ivana Lučića) prema projektima arhitekata Božidara Tušeka, Marijana Haberlea, Kazimira Ostrogovića i, u konačnici, Nikšića i Kučana. Za istaknuti je i niz ostvarenja škola i vrtića arhitekata Radovana Nikšića, Grozdana Kneževića, Borisa Magaša, do recentnijih ostvarenja Hildegard Auf Franić, Borisa Duplančića, Radovana Tajdera, Nenada Paulića, Tončija Žarnića, Veljka Oluića i dr. Važno je napomenuti da se Zagreb se ponosi dugom tradicijom provođenja javnih arhitektonskih natječaja iz kojih su proizašla mnoga tipološki i morfološki vrlo inovativna rješenja.

V. dani zagrebačke arhitekture ; Zagreb ; zgrade za obrazovanje

nije evidentirano