hrvatski

Gostovanje zagrebačke opere u Sarajevu 1914. godine

U radu se razmatra često ponavljana teza kako je Zemaljsko kazalište u Zagrebu do srpanjske krize 1914. godine bilo „središte duhovnog života svih Južnih Slavena“ i „posrednik između Slovenaca i Srba“ (AGRAMER TAGBLATT, 5.2.1914). Polazeći od te teze analizirat će se nacionalno-integrativna uloga kazališta u predratnim vremenima. Iznimno važna uloga pripisivana nacionalnom kazalištu i operi opravdava se povijesnom ulogom nacionalnoga kazališta u borbi za kulturnom emancipacijom i homogenizacijom nacije. Kazalište kao institucija u to se doba ne promatra samo kao „hram našeg obrazovanja, nego također naše nacionalne i političke svijesti“ (HRVATSKA, 15.10.1915). Glavna je zadaća ovoga rada prikazati emancipacijske diskurse kao obrasce emocionalne aktivacije u programu stvaranja imaginarne južnoslavenske zajednice u kriznim i predratnim vremenima. Pri tome rad polazi od komparatističke perspektive i povijesti recepcije kazališta. Izrazit primjer mobilizacije kazališta odigrao se u lipnju 1914. godine gostovanjem zagrebačke opere u Sarajevu. To se gostovanje u ovom radu promatra kao kulturološki fenomen iz kojeg proizlazi cijeli spektar značenja. Gostovanje se shvaća kao oblik kulturne razmjene i zoran primjer načina konstruiranja socijalne zbilje jer odražava pojavu proklamirane „nacionalne južnoslavenske kulturne politike“ (AGRAMER TAGBLATT, 16.3.1920) i njezine integrativne funkcije.

gostovanje, zagrebačka opera, Prvi svjetski rat

Istovjetan rad objavljen je na njemačkom jeziku pod pokroviteljstvom EU