hrvatski

Odgoj i obrazovanje za razvoj danas i sutra. Ekološke i društvene paradigme

Pojam održivoga razvoja u posljednje se vrijeme uvodi u sva područja ljudskoga života. Njime se bave svjetske organizacije, političari, ekonomisti, udruge civilnoga društva, obrazovne institucije i svi koji smatraju da mogu utjecati na održivi razvoj. Koncept održivoga razvoja počiva na ravnoteži nekoliko sustava u društvu: gospodarskog (ekonomskog), ekološkog (prirodnog) i društvenog (socijalnog). Čovjek svojim (ne)pažljivim ponašanjem prema prirodi utječe na okoliš. Pitanje očuvanja okoliša poprima široke razmjere jer utječe na život i zdravlje ljudi. Knjiga Odgoj i obrazovanje za razvoj danas i sutra. Ekološke i društvene paradigme koncepcijski je i sadržajno podijeljena u dva dijela: ekološki i društveni. Ekološkom paradigmom održivoga razvoja u knjizi daje se pregled stanja utjecaja na okoliš s obzirom na ljudsku populaciju, energiju i količinu emisije ugljičnoga dioksida. Preporuke za smanjenje utjecaja na okoliš temelje se na suvremenim stručno-znanstvenim smjernicama koje, između ostaloga, predstavljaju inicijativu za promicanje odgoja i obrazovanja za (održivi) razvoj. Društvena paradigma odgoja i obrazovanja za razvoj (engl. education for development) posebno je područje odgoja i obrazovanja i srodni pristup odgoju i obrazovanju za ljudska prava. U knjizi se ova paradigma razmatra u kontekstu odgoja i obrazovanja za održivi razvoj (engl. education for sustainable development) s posebnim osvrtom na odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo, odnosno, građanski odgoj i obrazovanje. Koncept odgoja i obrazovanja za razvoj u središte interesa dolazi početkom 70-ih godina dvadesetoga stoljeća u sklopu proglašenja Desetljeća razvoja Ujedinjenih naroda, posebice nakon što se uvidjelo da gospodarska i tehnička pomoć bez odgoja i obrazovanja nije dovoljna za poticanje napretka nerazvijenih zemalja. Pokreću ga međunarodne institucije i entuzijasti u odgoju i obrazovanju. Problemi odgoja i obrazovanja za održivi razvoj po svojoj su prirodi interdisciplinarni. U knjizi se razmatraju analize, stavovi i istraživanja autora koji većinom zaključuju da odgoj i obrazovanje za održivi razvoj jača i razvija sposobnost pojedinaca, skupina, zajednica, organizacija i zemalja da djeluju u korist održivoga razvoja. Takav pristup obrazovanju može učiniti pomak u načinu razmišljanja i djelovanja ljudi kako bi svijet učinili sigurnijim, zdravijim i prosperitetnijim, poboljšavajući time kakvoću života na zemlji. Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj omogućuje stjecanje znanja, vještina, stavova i vrijednosti potrebnih za oblikovanje održive budućnosti te uključivanje ključnih pojmova etike održivosti u odgojno-obrazovni proces. On ulazi u sve društvene kontekste (obitelj, predškolske ustanove, školu, radno mjesto, lokalnu zajednicu), oblikuje odgovorne građane i promiče demokraciju dopuštajući pojedincu i zajednici uživanje u pravima i poštivanje odgovornosti prema održivom razvoju. Pravi problem s kojim se čovječanstvo danas suočava u smislu postizanja održivoga razvoja jest kako obrazovati i motivirati ljude da promijene temeljna ponašanja i aktivnosti koje su problematične i neodržive. U knjizi je dat pregled analize sadržaja europskih i hrvatskih normativnih i razvojno-strategijskih dokumenata u području odgoja i obrazovanja kojima se eksplicitno ili implicitno uređuje područje održivoga razvoja i odgoja i obrazovanja za (održivi) razvoj u kontekstu zaštite i promicanja ljudskih prava. Ističe se da središnje pitanje demokratskoga društva nije puko priznanje ljudskih prava, nego učinkovitost sustava njihove zaštite i promicanja. Knjiga daje pregled normativne osnove održivoga razvoja u Republici Hrvatskoj. U njoj su obrađeni strateški dokumenti iz područja održivoga razvoja i zaštite okoliša. Nacionalna normativna osnova uvođenja odgoja i obrazovanja za ljudska prava i njemu srodnih područja u odgojno-obrazovni sustav predstavlja ideju vodilju u promicanju odgoja i obrazovanja za (održivi) razvoj. Njegovo uključivanje može se pratiti uvođenjem odgoja i obrazovanja za ljudska prava u hrvatski odgojno-obrazovni sustav: od Nacionalnoga programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo (1999) do danas kada se Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskoga odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole (2014) izvodi kao obavezan u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske. Strukturne dimenzije stjecanja građanske kompetencije (ljudskopravna, politička, društvena, međukulturna, gospodarska i ekološka) u recentnijim hrvatskim obrazovnim dokumentima izdvojene su polazeći od prava i odgovornosti kojih je učenik nositelj kao član različitih zajednica: razredne i školske, lokalne i nacionalne, europske i međunarodne. Kurikulum odgoja i obrazovanja za održivi razvoj polazi od spoznaje o povezanosti globalnih promjena na Zemlji i njihova utjecaja na čovjeka i okoliš. Pitanja vezana uz održivi razvoj, posebice proces odgoja i obrazovanja za održivi razvoj, često su kontroverzna i složena stoga je važno znati kako riješiti kompleksne situacije. U knjizi se navode mogućnosti nastavnoga rada u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj kao što su: rasprava, simulacije problema, eksperimentiranja, terenska nastava, rad na projektima i uključivanje u akcije na temu održivoga razvoja. U njoj je istaknuta važnost novih pristupa podučavanju, pozicioniranje učenika u središte obrazovnoga procesa, kao i uloga profesionalnih kompetencija učitelja pri planiranju, programiranju, provedbi i vrednovanju postignuća u obrazovanju za održivi razvoj, jer upravo o njihovim kompetencijama ovisi uspješnost implementacije održivoga razvoja u praksu. Pristup u podučavanju treba osigurati kontekst u kojemu učenici mogu razvijati svoje ideje, vrijednosti te razumijevanje i promišljanje životne stvarnosti. Učenicima treba omogućiti aktivno sudjelovanje u izgradnji vlastitoga znanja. Na kraju knjige čitatelju se nude odabrani primjeri dobre prakse (za prvi i šesti razred osnovne škole, te za treći razred srednje škole) kao poticaji za izvođenje nastavne djelatnosti. Budući da su u svijetu, a osobito u nas, usporedbe ekološke i društvene paradigme u području odgoja i obrazovanja za (održivi) razvoj malobrojne, teorijska razmatranja i rezultati ovakvih komparativnih analiza pridonose prirodnim i društvenim znanostima u kontekstu interdisciplinarnosti.

održivi razvoj; odgoj i obrazovanje za održivi razvoj; ekološka paradigma; društvena paradigma; kurikulum odgoja i obrazovanja za razvoj

nije evidentirano