hrvatski

Fiziološki učinak folijarne primjene apscizinske kiseline (ABA) na presadnice paprike

Biljke su često izvrgnute stresu uzrokovanom uvjetima okoliša i te informacije koriste kako bi modulirale obrasce rasta i razvoja. Promjene u rastu i razvoju uzrokovane abiotičkim stresovima nazivamo kaljenje, a proces se potencijalno može izazvati i primjenom abscisinske kiseline (ABA). Kako bi testirali učinkovitost duge u odnosu na kratku primjenu ABA na fiziološke procese presadnica paprike (Capsicum annuum L.), folijarno je primijenjena ABA u koncentraciji 0, 0, 1 ili 1, 0 mM kroz 5, 10 ili 15 uzastopnih dana. Reducirajući učinak ABA na ACO2 u usporedbi s kontrolom utvrđen je nakon 5 dana izlaganja ABA-i pri 1, 0 mM te nakon 15-dnevnog izlaganja ABA-i pri 0, 1 mM i 1, 0 mM ABA. Potvrđena je sposobnost biljaka da brzo povrati fotosintetsku aktivnost, jer nakon perioda oporavka nije bilo učinka ABA-e bez obzira na tretman. Slično kao kod ACO2, gs (provodljivost puči) je naglo opala s vremenom te je zabilježena značajna interakcija između koncentracije i broja dana primjene ABA. Koncentracija međustaničnog CO2 također se smanjila s vremenom, ali u manjoj mjeri nego ACO2 i gs. Veći vodni potencijal lista opažen je kod presadnica paprike tretiranih s ABA u odnosu na kontrolu. Sedamnaest dana nakon početka eksperimenta, broj puči na gornjoj i donjoj strani lista bio je manji pri 1, 0 mM u odnosu na 0, 1 mM ABA, bez obzira na broj dana primjene. Naši rezultati pokazuju kako bi primjena ABA u kaljenju presadnica mogla imati praktične primjenu u hortikulturi.

fotosinteza; broj puči; paprika; provodljivost puči; vodni potencijal

nije evidentirano