hrvatski

Totalitarizam?

U ovoj knjizi se totalitarizam nastoji promisliti kao događaj, i to kao događaj u emfatičnom smislu, kao „singularni događaj“ na tragu uvida suvremenih filozofa događaja (Arendt, Heidegger, Deleuze i drugi). Upravo takva ontološka struktura totalitarizma ne dopušta da ga se proučava na „objektivan način“: stoga ovaj događaj, u onome što mu je najsvojstvenije, ostaje nedostupan i društvenim znanostima i (tradicionalnoj) filozofiji politike. No ova nedostupnost može ostati neopažena i previđena, upravo kao zaborav biti totalitarizma, pod velikim bremenom znanja stečenog o totalitarizmu. Upitnik u naslovu svoje knjige znači obvezu promišljanja novoga na tragovima najznačajnijih teorija o totalitarizmu 20. stoljeća od Arendt, Neumanna, Friedricha do Agambena. U ovoj knjizi predstavljeni su uvide najutjecajnijih istraživača o svim bitnim segmentima stvarnosti totalitarizma: politika, ideologija, propaganda, teror, logori, totalna država, zajednica podanika, totalna mobilizacija i kontrola, vođa i partija. Temeljna je postavka autora da je totalitarizam pojam koji danas u globalnome poretku svijeta nema više svoju pojmovnu opravdanost, iako se uvelike nastoji dokazati u radovima društveno-humanističkih znanstvenika kako je i dalje operabilan. Razlog njegove sporne uporabe autor vidi u tome što je suvremeno stanje post-totalitarnoga poretka država, društva i kultura samo nadomjesna struktura vladavine koja je u povijesti obilježila modernost i time kao singularni događaj dovela do njezina kraja.

totalitarizam; država; korporacija; teror; ideologija; kontrola

nije evidentirano