hrvatski

Testiranje antagonizma Trichoderma harzianum naspram fitopatogene vrste Sclerotinia sclerotiorum

Fitopatogene gljive koje su stanovnici tla u stalnom su suodnosu tj. nadmeću se za hranjiva i stanište. Najpoznatija fitopatogena gljiva koja je stanovnik tla, ubikvist i polifag jeSclerotinia sclerotiorum (Lib.) de Bary uzročnik bijele truleži. Stanovnik tla i ubikvist je i gljiva Trichoderma harzianum Rifai koja je značajna kao uzročnik zelene plijesni šampinjona. Međutim, s agronomskog aspekta T. Harzianum je poznatija kao čimbenik biološke borbe protiv fitopatogenih gljiva, nematoda i bakterija. Antagonist je fitopatogenih gljiva koje su također stanovnici tla, a to su vrste rodova Alternaria, Fusarium, Phytophthora, Pythium, Rhizoctonia. Ipak, ne posjeduju sve jedinke (izolati) vrste T. harzianum istovjetnu antagonističku sposobnost te stoga nisu jednakovrijedni kao biološki čimbenici i ne nalaze svi primjenjivost u biološkom suzbijanju. Za potrebe testiranja i vrednovanja antagonističke sposobnosti razvijene su laboratorijske metode in vitro i in vivo. U ovom istraživanju testirana je metodom „dvojnih kultura“ antagonistička sposobnost dvaju T. harzianum izolata označnih šiframa G3 i ZB. Antagonistički potencijal izolata vrednovan je Indeksom inhibicije (I) rasta fitopatogene gljive S. sclerotiorum. Rezultati su potvrdili postojanje razlika u antagonističkim sposobnostima izolata vrste T. harzianum. Izolat G3 iskazao je jaču inhibiciju rasta S. sclerotiorum (I =66, 83) naspram izolata ZB (I =54, 5). Perspektivnost izolata G3 za primjenu u biološkom istraživanju trebalo bi testirati makro-laboratorijskim testovima, a potom i poljskim pokusima.

antagonizam; bio-čimbenici; biološko suzbijanje; „dvojne kulture“; Trichoderma; Sclerotinia

nije evidentirano