hrvatski

Prehrana i životne navike oboljelih od arterijske hipertenzije na području Sarajeva

Arterijska hipertenzija (AH) definira se vrijednostima arterijskog tlaka iznad 140/90 mm Hg. Danas jedna od pet odraslih osoba ima povišeni krvni tlak, stanje koje uzrokuje polovicu svih smrtnih slučajeva uslijed srčanog udara i bolesti srca. Čimbenici rizika uključuju dob, pušenje, prisutnost dislipidemije, preddijabetesa ili dijabetesa, abdominalne pretilosti, te pozitivna obiteljska anamneza prerane bolesti srca. Cilj rada je bio istražiti prehranu i životne navike osoba s AH na području Sarajeva, utvrditi razinu kontrole AH, u kojoj se mjeri oboljeli pridržavaju preporuka o prehrani i utječe li dijagnoza na kvalitetu njihovog života. Sedamdeset osoba prosječne starosti 66, 2 ± 10, 2 godina (40 do 86 godina ; 54, 3 % muškaraca, 45, 7 % žena) s dijagnozom AH (15, 5 ± 8, 5 godina), koji žive u Sarajevu ispunilo je anketu kreiranu za potrebe ovog istraživanja. Svi ispitanici imaju barem još jednu dijagnozu (40, 0 % dijabetičara), a uvođenje farmakoterapije je dovelo do značajne redukcije sistoličkog (p<0, 001) i dijastoličkog krvnog tlaka (p<0, 001), no polovica ispitanika su teški bolesnici s 6 i više antihipertenziva. Dijagnoza AH značajno utječe na kvalitetu njihovog života. Ukupno 82, 9 % ispitanika je educiralo medicinsko osoblje, no edukacija nije bila adekvatna za njih 57, 1 %. Prehrambene navike ispitanika koje pogoršavaju AH su vrlo nizak unos voća, nedovoljna konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda i korištenje soli (51, 4 % ispitanika dosoljava hranu), uz vrlo nisku razinu tjelesne aktivnosti (35, 7 % ispitanika je aktivno svakodnevno). Edukacija se pokazala vrlo učinkovitom u implementaciji promjena prehrambenih i životnih navika osoba s AH, koji su nužni u potpori farmakoterapije, za što bi se trebali upotrijebiti dobiveni rezultati.

arterijska hipertenzija ; prehrana ; komplikacije ; edukacija ; Sarajevo

nije evidentirano