Mogućnosti determinacije sarmatskih taložnih stijena u istražnim bušotinama Savske depresije (CROSBI ID 633148)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Ana Majstorović Bušić
hrvatski
Mogućnosti determinacije sarmatskih taložnih stijena u istražnim bušotinama Savske depresije
Područje Sjeverne Hrvatske bilo je tijekom miocena dijelom Panonskog bazenskog sustava i nalazilo se na jugozapadnom rubu središnjeg Paratethysa. Savska depresija jedna je od depresija hrvatskog Panonskog bazenskog sustava (HPBS) i smještena je uz njegov jugozapadni rub. Tijekom sarmata prekidaju se veze s Mediteranom i Indopacifikom, salinitet pada i razvijaju se endemske faune. Ovisno o paleoreljefu, intenzitetu erozije i energiji vode razvijaju se različiti tipovi okoliša. Prijelaz badena u sarmat je u dubljemorskim okolišima teško prepoznatljiv zbog litološke sličnosti naslaga te kontinuirane sedimentacije. U priobalju se osjeća kopneni utjecaj (donos klastičnog materijala, kopnena flora), a nađu se i pretaloženi badenski fosili, koji otežavaju odredbe starosti. Kada razmatramo bušotinske podatke primjećujemo kako je sarmat vrlo rijetko prepoznat i izdvojen kao zasebni kat. Glavni problem u definiranju sarmatske starosti iz bušotinskih podataka je mali broj dostupnih jezgara i malobrojne paleontološke analize. U naftnogeloškoj praksi uobičajena je korelacija pomoću elektrokarotažnih markera (EK-markeri) kojima je glavna karakteristika jednak i lako prepoznatljiv oblik krivulje na karotažnim dijagramima, a posebno na krivuljama otpora. Granicu između naslaga sarmata i donjeg panona moguće je prepoznati po elektrokarotažnom (EK) markeru Rs7, koji predstavlja regionalnu, približnu kronostratigrafsku granicu. U svrhu izdvajanja sarmatskih naslaga pregledani su podaci bušotina s dostupnim ostatcima jezgara i uzoraka oko navedene zone. Od odabranih jezgara napravljeni su izbrusci. Također, analizirane su postojeće karotažne krivulje i položaj EK-markera Rs7 u zoni utvrđenog sarmata. Na temelju litofacijesnih i biofacijesnih karakteristika uočenih intervala, može se zaključiti da su dostupni uzorci sarmatskih sedimenata istaloženi dijelom u mirnom zaštićenom plitkomorskom okolišu (laguna), gdje je bilo moguće i pretaloživanje starijih naslaga te u mirnijem okolišu dubljeg dijela depresije.
sarmat; istraživačke bušotine; Savska depresija
nije evidentirano
engleski
Determination of Sarmatian sediments in exploratory wells in Sava Depression
nije evidentirano
Sarmatian; exploratory wells; Sava Depression
nije evidentirano
Podaci o prilogu
63-64.
2016.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Primožič I., Hranilović D.
Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
978-953-6076-39-0
Podaci o skupu
Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a
poster
26.02.2016-26.02.2016
Zagreb, Hrvatska