hrvatski

„… queli che vagando hor qua hor là per lo Stato a procurarsi il semplice vito, non essendovi qui operationi sufficenti per il loro mantenimento…“: slučaj Cristofora Tasce

Uslijed poznatih povijesnih i gospodarskih okolnosti, tijekom 17. stoljeća umjetnička je razmjena između Venecije i istočne obale Jadrana tekla samo u jednom smjeru: iz središta Serenissime prema periferiji. Kada je o slikarskoj proizvodnji riječ, 17. stoljeće započinje „inflatornom krizom“ koja je uslijedila po dovršetku velikih radova u Duždevoj palači, a nakon požara 1574. i 1577. godine te okončanja serije velikih narudžbi za sjedišta bratovština. Jedna od posljedica ovih zbivanja je pojava manjih majstora ili njihovih djela u Istri i Dalmaciji, zbog nemogućnosti pronalaska tržišta za svoje osrednje i u načelu konzervativne radove u samoj Veneciji. Narudžbe djela značajnijih slikara poput Palme Mlađega ili Sante Perande, u tom su kontekstu iznimka, a ne pravilo. Prisustvo Mattea Ponzonea u Dalmaciji označava promjenu u ovoj paradigmi, no moguće je da njegov specifičan, do danas podcijenjen neocinquecentizam bitno doprinio potrebi za pronalaženjem novog tržišta, izvan rodne Venecije. Ponzoneov boravak u Dalmaciji bio je, kao što je poznato, potaknut i olakšan činjenicom da je njegov brat Sforza od 1616. do 1640. bio splitski nadbiskup. Prvi idući venecijanski slikar za kojeg je dokazano da je duže vrijeme boravio u našim krajevima bit će sljedbenik njegova učenika Antonia Zanchija, Cristoforo Tasca, porijeklom iz Bergama. On će se početkom 18. stoljeća, uz nemalu količinu osobne hrabrosti, zaputiti u naše krajeve, uglavnom onkraj tadašnjih granica Serenissime. On, stoga, pripada onoj grupi slikara, kako navodi Angelo de Coster u svojem pismu Predsjedateljima Pomorskog Vijeća (Collegio Maritimo), koji lutaju Serenissimom i susjednim zemljama kako bi se prehranili. Cilj je ovog izlaganja razmotriti uzroke, kako umjetničke tako tržišne, koji su utjecali na Tascinu odluku o privremenom napuštanju Venecije, posebno u svjetlu novih spoznaja o njegovoj djelatnosti u metropoli. Isto tako, namjera je na primjeru istog slikara analizirati utjecaj stilske opcije, u ovom slučaju tenebrizma, na socijalni status i poslovne odluke venecijanskih slikara krajem 17. i početkom 18. stoljeća.

slikarstvo ; Cristoforo Tasca

nije evidentirano