hrvatski

Gospodarski rast istočne Hrvatske poslije domovinskog rata

U razdoblju poslije 1992. godine, to jest nakon domovinskog rata, započeo je u Republici Hrvatskoj proces obnove i restrukturiranja gospodarstva. U otežanim uvjetima prilagođavanja gospodarstva na uvjete slobodnog tržišta, u nekim djelatnostima je došlo do zastoja poslovnih tokova. U posebno teškom položaju su bila područja u kojima su ratom uništeni gospodarski objekti i infrastruktura. Zbog toga, normalno je očekivati i određene razlike u dinamici razvitka pojedinih hrvatskih makroregija u poslijeratnom razdoblju. U ovom radu se istražuju razlike i sličnosti u gospodarskom i općem društvenom razvitku pojedinih hrvatskih makroregija, a radi utvrđivanja položaja i dinamike razvitka istočne Hrvatske. Sve hrvatske makroregije su u razdoblju od 1993. do 1995. godine ostvarile ukupna pozitivna kretanja u gospodarstvu i općem društvenom napretku. Međutim, jasno su uočene i tendencije zaostajanja istočnohrvatskih županija po svim glavnim mjerilima razine životnog standarda. Istočna Hrvatska sudjeluje u ukupnom stanovništvu Hrvatske sa 20.4 % prema rezultatima popisa stanovništva iz 1991. godine. Udio istočne Hrvatske po svim bitnim mjerilima općeg društvenog razvitka (broju završenih stanova, cestovnih motornih vozila, telefonskih pretplatnika, doktora medicine, i dr.) manji je od udjela u stanovništvu i iznosi oko 14 %. S obzirom na natprosječni prirodni prirast, udio istočne Hrvatske u ukupnom broju stanovnika zemlje u promatranom razdoblju se još i povećao. U području ostvarenih investicija kao ključnog poticaja ukupnog razvitka istočna Hrvatska značajno zaostaje u odnosu na druge makroregije. Suprotno tome, vrijednost građevinskih radova je iznad prosjeka hrvatskih makroregija. Zbog toga se može zaključiti da je istočna Hrvatska, a slično vrijedi i za južnu Hrvatsku, pretežito orijentirana na obnovu i izgradnju objekata, a ostale makroregije na investiranje u gospodarsku opremu i proizvodne kapacitete. Analiza sličnosti pojedinih makroregija prema glavnim mjerilima razvitka pokazuje da postoje određene razlike, više u gospodarskom, nego u općem društvenom razvitku makroregija, ali da se stupanj sličnosti u promatranom razdoblju postupno smanjuje. Najveće razlike postoje u onim mjerilima razvitka koja su izraz posebnosti njihove gospodarske strukture. Svakako, razlike postoje i unutar istočne Hrvatske, među pojedinim županijama, ali su one znatno manje izražene i pokazuju tendenciju smanjivanja.

mjerila razvitka; makroregije; županije; ostvarene investicije; zaposlenost; proizvodnja; stambena izgradnja; prirodni prirast;

nije evidentirano