Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Iskazi Miroslava Krleže o Marku Maruliću i njegovim djelima: dodaci Marulićevoj bibliografiji (CROSBI ID 633858)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Balić, Davor Iskazi Miroslava Krleže o Marku Maruliću i njegovim djelima: dodaci Marulićevoj bibliografiji // X. Mediteranski korijeni filozofije / X. Mediterranean Roots of Philosophy / Kušan Emil ; Matijević, Mira (ur.). Zagreb : Split: Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2016. str. 23-28

Podaci o odgovornosti

Balić, Davor

hrvatski

Iskazi Miroslava Krleže o Marku Maruliću i njegovim djelima: dodaci Marulićevoj bibliografiji

Spoznaje o životu, opusu i recepciji nauka splitskog renesansnog mislioca Marka Marulića (1450–1524) pružaju i bibliografije, pa tako i bibliografija koju je sastavila te 2003. godine objavila Nedjeljka Paro. U toj bibliografiji popisani su radovi koji su o Maruliću objavljeni od 1565. do 2000. godine. U nju je uvršteno 2539 bibliografskih jedinica, kojima su obuhvaćene, naglašava Paro u predgovoru, »publikacije u cijelosti posvećene Maruliću«, no kojima su obuhvaćeni i »prilozi u publikacijama«, kao i prilozi u novinama. Međutim, nemalo začuđuje i zbunjuje što u bibliografiji Nedjeljke Paro nema nijedne jedinice iz koje bismo doznali da se o Maruliću te njegovu opusu očitovao i Miroslav Krleža (1893–1981). Prema mojim današnjim spoznajama, trebao je biti zastupljen s barem trideset dvije autorske bibliografske jedinice. Iskaze o Maruliću i njegovu opusu iznosio je punih pedeset pet godina, točnije od 1926. do 1981. godine. Moguće ih je pronaći u različitim žanrovima: u esejima, političko-programatskim spisima, autobiografskim tekstovima, dnevničkim zapisima, polemikama, marginalijama i razgovorima. Zbog kolikoće tih iskaza i zbog dugogodišnje usmjerenosti na Marulića te njegov opus, Krleža zaslužuje biti određen i kao marulolog. Krležinim iskazima o Maruliću i njegovu nauku dosad nije pridana primjerena pozornost. Njima se pozabavila tek nekolicina istraživača Marulićeva opusa, od kojih izdvajam Mirka Tomasovića i Ružicu Pšihistal, koji su pritom bili usmjereni na Krležin spis objavljen 1948. godine pod naslovom »O našem dramskom répertoireu: povodom 400 godišnjice Držićeve ‘Tirene’«. Njihova tumačenja i zaključci uvelike su se zasnivali na, nažalost, dvojbenoj objektivnosti, no iz njihovih radova čitatelji ipak mogu doznati da se Krleža u tom spisu očitovao i o obilježjima Marulićeva stvaralaštva. Sveobuhvatna i objektivna slika o Krležinu odnosu prema Maruliću može se steći tek nakon uvida u sadržaj iskazā koje je Krleža o tom renesansnom misliocu priopćio od 1926. do 1981. godine. U izlaganju ću se usmjeriti upravo na te iskaze, od kojih ovom prilikom izdvajam tek nekoliko, a uz koje prilažem podatke o izvorima i godini njihova nastanka: - Marulić je, a uz Gundulića, Mažuranića, Preradovića i Nazora, spomenik »naše knjige« ili klasik hrvatske književnosti (»Zašto je Vladimir Nazor umirovljen?«, 1926) ; - Marulić je jedan od pisaca koji su zaslužni za utemeljenje književnosti napisane »čistim narodnim govorom« (»Uz Vukovu stopedesetgodišnjicu«, 1937) ; - Marulić spada u »deset-petnaest« najblistavijih imena »naše književne historije« (»Svrha Pečata i o njojzi besjeda«, 1939) ; - Marulić je bio mislilac koji »čitavog života koketirajući sa tonsurom, anticipira Bellarmina, prevodi Tomu Kempinskoga i svršava logično sa Juditom i Davidijadom«, a njegova »djela ‘De institutione bene vivendi per exempla sanctorum’ (1506) ‘Evangelistarium’ (1516) ‘De humilitate et gloria Christi’ (1519) samo su ideološka prolegomena za sintezu: Juditu!« (»O našem dramskom répertoireu«, 1948) ; - Za to što je hrvatski jezik »bogat i elementarno veličanstven«, zasluga je i Marulićevih djela (marginalija »Hrvati, književnost od XVIII-XX st.«, oko 1960) ; - Marulić je jedan od pisaca koji su zaslužili da u Zagrebu imaju spomenik ili spomen-ploču (dnevnički zapisi: »13. V 1968«) ; - Određenje hrvatskog identiteta zasnivalo se na književnom stvaralaštvu proizašlom i iz Marulićeva pera (dnevnički zapisi: »Šent Jurij 28/6. 1976.«). Da su dosadašnji istraživači hrvatske književne, filozofske, povijesne ili kulturne baštine, a posebice istraživači Marulićeva opusa, bili upoznati sa sadržajem tih Krležinih iskaza i da su im pridali pozornost kakvu zaslužuju, uvjeren sam da bismo još prije nekoliko desetljeća imali sasvim drugačiju predodžbu od one koja o Krležinu odnosu prema Maruliću i njegovu stvaralaštvu prevladava danas. Štoviše, znali bismo da je Krleža iznio brojne prosudbe koje promiču marulologiju. Dakle, znali bismo podatke koji bi se znatno razlikovali od onih koji se danas smatraju istinitima, a koji, nažalost, pružaju nevjerodostojnu sliku o Krležinim stavovima prema Maruliću i njegovu opusu.

Miroslav Krleža; Marko Marulić

Information on life, opus and reception of the teaching of Marko Marulić, a Renaissance thinker from Split (1450–1524), is also provided by bibliographies, therefore also by the bibliography composed and published by Nedjeljka Paro in 2003. This bibliography comprises the list of works about Marulić published from 1565 to 2000. It contains 2539 bibliographic units, which include, as Paro emphasizes in the foreword, “publications entirely dedicated to Marulić”, as well as “contributions in publications”, and contributions in the newspapers. However, it is truly astonishing and confusing that Nedjeljka Paro’s bibliography fails to provide a single bibliographic unit from which we could learn that it was also Miroslav Krleža (1893–1981) who expressed his views regarding Marulić and his opus. According to my present findings, he should have been represented with at least thirty two bibliographic units. He provided accounts on Marulić and his opus in a period of fifty five years, more precisely from 1926 to 1981. They can be found in various genres: in essays, political and programmatical records, autobiographical texts, diary entries, polemics, marginalia and conver

engleski

Miroslav Krleža’s Accounts on Marko Marulić and His Works: Appendices to Marulić’s Bibliography

nije evidentirano

Miroslav Krleža; Marko Marulić

nije evidentirano

Podaci o prilogu

23-28.

2016.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

X. Mediteranski korijeni filozofije / X. Mediterranean Roots of Philosophy

Kušan Emil ; Matijević, Mira

Zagreb : Split: Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

Podaci o skupu

Simpozij "X. Mediteranski korijeni filozofije" / Symposium "X. Mediterranean Roots of Philosophy"

predavanje

07.04.2016-09.04.2016

Split, Hrvatska

Povezanost rada

Filozofija