Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Specifičnosti gospodarenja čagljom (Canis aureus) u kontinentalnoj Hrvatskoj (CROSBI ID 634094)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Bošković, Ivica ; Florijančić, Tihomir ; Ozimec, Siniša ; Degmečić, Dražen ; Šprem, Nikica Specifičnosti gospodarenja čagljom (Canis aureus) u kontinentalnoj Hrvatskoj // Zbornik sažetaka "Priroda i divljač" Izazovi lovstva u 21. stoljeću / Pintur, Krunoslav (ur.). Karlovac: Veleučilište u Karlovcu, 2016. str. 7-8

Podaci o odgovornosti

Bošković, Ivica ; Florijančić, Tihomir ; Ozimec, Siniša ; Degmečić, Dražen ; Šprem, Nikica

hrvatski

Specifičnosti gospodarenja čagljom (Canis aureus) u kontinentalnoj Hrvatskoj

Kao posljedica biološke ekspanzije iz jugoistočne prema srednjoj Europi, čagalj će uskoro postati stalna divljač u većini lovišta kontinentalne Hrvatske. Kapacitet širenja potvrđuje podatak da je u lovištu „Tomin hrast“ prvi primjerak odstrijeljen lovne 2003. godine, da bi 2007. bilo odstrijeljeno 50 primjeraka. U planskim dokumentima lovnog gospodarenja čagalj je uvršten među sporedne vrste, dok su statistički podaci o odstrjelu često nepotpuni ili nepouzdani. Koeficijent prirasta od 1 mladunčeta po broju jedinki utvrđenih u proljetnom matičnom fondu je nizak i nije realan jer je u Bugarskoj utvrđen prirast 5, 9 (3-12) grla po paru ili 4 grla po paru u Grčkoj. Radi prilagodbe stvarnim uvjetima, prirast čaglja u lovištima kontinentalne Hrvatske potrebno je obračunavati s 4 grla po paru u lovištima gdje je divlja svinja glavna vrsta, odnosno 3 grla po paru gdje nema divljih svinja. Za izračun matičnog fonda čaglja u lovištu treba razmotriti: 2 grla/1000 ha u lovištu s divljim svinjama i 1 grlo /1000 ha gdje nema divljih svinja. Nedostatak srneće divljači u lovištima često je pripisivan predaciji čaglja, no analizom sadržaja želuca utvrđeno je da se prvenstveno hrani lešinama i odbačenim mesnim otpadom, glodavcima, voćem i ratarskim kulturama. Nije primijećeno da čagalj pravi štetu na domaćim životinjama. Slučajevi parenja i postojanja križanaca između psa i čaglja po prvi su puta zabilježeni upravo u Hrvatskoj. U pravilu su očevi domaći psi, a majke ženke čaglja što omogućuje unos genoma pasa u populaciju čaglja. Cilj gospodarenja populacijom čaglja treba biti stalna kontrola brojnosti te praćenje ponašanja i prilagodbe križanaca uvjetima suživota s čovjekom.

čagalj ; Hrvatska ; lov ; križanac

nije evidentirano

engleski

Specificities in Managing the Golden Jackal (Canis aureus) in Continental Croatia

nije evidentirano

golden jackal ; Croatia ; hunt ; hybrid

nije evidentirano

Podaci o prilogu

7-8.

2016.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka "Priroda i divljač" Izazovi lovstva u 21. stoljeću

Pintur, Krunoslav

Karlovac: Veleučilište u Karlovcu

978-953-7343-86-6

Podaci o skupu

Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Priroda i divljač" Izazovi lovstva u 21. stoljeću

predavanje

14.04.2016-14.04.2016

Karlovac, Hrvatska

Povezanost rada

Biologija, Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija)