hrvatski

Bjelovarski ring u kontekstu europske gradogradnje

Iako su utvrđenja grada Bjelovara bila simboličkog karaktera te su primarno predstavljala naznaku granice urbane cjeline, a manje stvarni obrambeni sustav, način njihove preobrazbe bitno je odredio morfologiju urbane strukture. Rušenje i preobrazba utvrđenja provedena je u razmjerno kratkom vremenskom razdoblju na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, pri čemu je po uzoru na vrsne europske primjere oblikovan reprezentativni urbani potez s obilaznom ulicom oko nekadašnje gradske jezgre te koncentracijom javnih gradskih prostora i izgradnje građevina javne namjene. Analizom urbanističkih obilježja prema modelu određenom doktorskom disertacijom autora utvrđeno je da Bjelovar pripada u grupu gradova koji pripadaju integralnom tipu 1-B kojega karakterizira prevladavajuća mješovita struktura izgradnje u kombinaciji s (pretežito) javnom namjenom u insulama, uz postojanje obilazne ulice kao dijela prometnoga sustava na prostoru nekadašnjih utvrđenja, zahvaljujući kojoj je moguće urbanističko odčitavanje prostora na njihovu mjestu u današnjoj urbanoj matrici. Usporedba s hrvatskim i europskim primjerima gradova (poput Varaždina, Beča, Rige, Wroclawa i Würzburga) koji prema urbanističkim obilježjima prostora na mjestu bastionskih utvrđenja pripadaju istom integralnom tipu, jasno ukazuje na vrijednost prostora koji se s pravom naziva bjelovarskim ringom i na zajedničke urbanističke principe oblikovanja gradova u Hrvatskoj i u Europi 19. stoljeća, te može poslužiti kao element za određivanje planerskih postavki budućih urbanističkih intervencija na predmetnom prostoru.

Bjelovar ; bastionska utvrđenja ; urbana preobrazba

nije evidentirano