hrvatski

Značaj kvalitativnih metoda istraživanja u vrednovanju procesa inkluzivnog odgoja i obrazovanja

Svjetski trend inkluzivne edukacije donio je mnoge reforme vezane uz smanjivanje nejednakosti u postojećim sustavima odgoja i obrazovanja, s ciljem unaprjeđenja prikladne edukacije za sve (Deng i Poon-McBrayer 2012), ali jednako tako i postavio zahtjeve za vrednovanjem kvalitete provedbe cjelokupnog procesa, kako bi doista zaživjela inkluzivna praksa. Razvoj inkluzivne svjesnosti i prakse upravo se postiže, između ostaloga, uvažavanjem perspektiva svih važnih dionika u procesu odgoja i obrazovanja, a to su djeca, njihove obitelji, učitelji, obrazovni stručnjaci, ravnatelji škola, predstavnici lokalne zajednice i dionici socijalne politike (Hodkinson, 2010). Kvalitativne metode istraživanja upravo polaze od uvažavanja perspektiva pojedinaca kako bi se dobio dublji uvid u način promišljanja osoba te kako bi fenomeni dobili smisao i tumačili se u skladu sa značenjem koje im pridaju ljudi (Denzin, Lincoln, 1994). Kvalitativne metode istraživanja imaju svoju svrhu i u vrednovanju procesa inkluzivne edukacije, jer su osjetljive na socijalni kontekst, a metodama analize i objašnjavanja dovode do razumijevanja kompleksnosti, detalja i konteksta temeljem bogatih podataka (Mason, 1996, Creswell, 2012). Pretpostavke za ostvarivanje suvremenog pristupa učenicima s teškoćama podrazumijevaju čitav niz načela za ostvarivanje plana podrške u obrazovnim sustavima (O`Brein, 1992 ; Ivančić i Stančić, 2006, prema Ivančić, 2012). Ostvarivanje inkluzivnih pretpostavki traži praćenje svih segmenata podrške u čemu značajnu ulogu imaju kriteriji odnosno pokazatelji inkluzivnosti rada škola. Zbog toga suvremeni pristup odgoju i obrazovanju u različitim državama svijeta podržava izradu indikatora kvalitete rada škola koji podrazumijevaju i uključuju indikatore njihove inkluzivnosti. Indikatori ili pokazatelji kvalitete provedbe inkluzije proizašli su iz niza istraživanja i provedenih mjerenja, međutim smatra se kako je još puno preduvjeta potrebno osigurati za ostvarenje inkluzije, a koje treba propitati te isto tako vrednovati i pokazatelje kvalitete samog procesa. U tu svrhu važno se upoznati s ulogom kvalitativnih metoda istraživanja u procesu vrednovanja izazova inkluzivnog obrazovanja. Upravo kvalitativne metode istraživanja kroz fleksibilne metode, interpretativne okvire te primjenu principa inkluzivnih istraživanja mogu vrednovati provedbu ovog procesa kroz usmjerenost na perspektive svih važnih dionika. Kvalitativne metode istraživanja su „alat“ za vrednovanje procesa, dobivanje uvida u doprinos faktora iz okoline, pokazatelje i kriterije vrednovanja te smjernice za unapređenje ovog procesa.

kvalitativne metode; evaluacija; inkluzivno obrazovanje

nije evidentirano