hrvatski

Model organizacije informacija o europskoj tiskanoj baštini (1455.-1850.) u hrvatskim knjižničnim zbirkama : doktorski rad

Europska tiskana baština iz razdoblja 1455.-1850., odnosno njezin najreprezentativniji dio – stara knjiga, prisutna je u svim vrstama knjižnica u knjižničnoj, arhivskoj i muzejskoj zajednici, a najčešće se okuplja u zbirkama građe posebne vrste (zbirkama starih knjiga), tj. baštinskim zbirkama. Njihov status u pogledu izgradnje, zaštite i predstavljanja javnosti uvelike je određen pripadnošću određenoj ustanovi, kako u prošlosti, tako i danas. Shodno tome, one su do nas dospjele u različitim stupnjevima očuvanosti i pristupačnosti. Europska tiskana baština iz razdoblja 1455.-1850., odnosno njezin najreprezentativniji dio – stara knjiga, prisutna je u svim vrstama knjižnica u knjižničnoj, arhivskoj i muzejskoj zajednici, a najčešće se okuplja u zbirkama građe posebne vrste (zbirkama starih knjiga), tj. baštinskim zbirkama. Njihov status u pogledu izgradnje, zaštite i predstavljanja javnosti uvelike je određen pripadnošću određenoj ustanovi, kako u prošlosti, tako i danas. Shodno tome, one su do nas dospjele u različitim stupnjevima očuvanosti i pristupačnosti. Upravljanje baštinom u Hrvatskoj provodi se kroz upravljačku strukturu i zadaće nacionalnih baštinskih ustanova, kao i vlasnika/imatelja baštine. Prikaz i analiza upravljanja tiskanom baštinom u Hrvatskoj ukazuje da ono, kako u domicilnim, tako i u nedomicilnim ustanovama, često nije zadovoljavajuće, što ometa, otežava ili u potpunosti onemogućuje korištenje različitim vrstama korisnika, u prvom redu znanstvenim istraživačima. Problemi su uočeni na svim razinama upravljanja – nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj, kao i u svim procesima, od kojih se posebno ističe manjkavost bibliografskog nadzora, ponajprije u pogledu izrade retrospektivne bibliografije i skupnih kataloga, koji je, zajedno s identifikacijom i evidencijom zbirki, osobito onih manje poznatih ili nepoznatih, preduvjet za provođenje fizičke i pravne zaštite zbirke/jedinice građe te, naposljetku, pristupa. Kako bi se prevladalo zatečeno stanje, nužno je povezati navedene strategije zaštite i očuvanja kroz učinkovit sustav organizacije informacija za upravljanje i pristup zbirkama, osobito onima koje imaju nedostatna i nesređena bibliografska pomagala ili ih uopće nemaju. Stoga je glavni cilj rada predložiti model za opis zbirki starih knjiga na kojem bi se taj sustav razvijao. Predloženi model zasnovan je na konceptu opis na razini zbirke (Analitički model zbirki i njihovih kataloga) te slijedi metodologiju entitet-odnos (FRBR, FRAD). Utvrđeni su osnovni entiteti i njihovi međusobni odnosi potrebni za opis a) zbirke kao skupa jedinica građe – starih knjiga, b) kataloga kao skupa metapodataka o jedinicama građe okupljenim u zbirci, c) mjesta na kojem su zbirka/katalog smješteni i ustanove koja, temeljem određenih pravila, upravlja mjestom i zbirkom te d) povezivanje zbirki i njihovo virtualno okupljanje u hrvatskom informacijskom okruženju. Funkcionalnost modela određena je postupcima korisnika koji se odnose na pronalaženje, identificiranje i odabir entiteta te dobivanje pristupa jedinici građe. Prihvaćanjem koncepta zajedničkog informacijskog okoliša, predloženi bi se model, osim u hrvatskoj knjižničnoj zajednici, mogao primijeniti i u drugim srodnim zajednicama – arhivskoj i muzejskoj, ponajprije za identifikaciju i evidenciju svih zbirki stare građe, ne samo knjiga, i to na svim fizičkim i elektroničkim mjestima.

baština; zaštita i očuvanje baštine; europska tiskana baština (1455.-1850); upravljanje i komuniciranje tiskane baštine; zbirke starih knjiga; organizacija informacija za upravljanje i pristup zbirkama; opis na razini zbirke; model entitet-odnos

nije evidentirano