hrvatski

Socijalna uključivost visokog obrazovanja u Hrvatskoj: analiza stanja

Izvješće analizira nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj i razlike u profilu studentskog tijela među različitim visokim učilištima te utvrđuje koje skupine studenata imaju veće financijsko i radno opterećenje, te koje češće odustaju od studija. Glavni zaključci izvješća su sljedeći: postoje nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju: osobe nižeg socioekonomskog statusa su podzastupljene u studentskoj populaciji u usporedbi s njihovom zastupljenošću u ukupnoj populaciji. Imaju puno manju vjerojatnost upisivanja visokog obrazovanja te nešto veću vjerojatnost napuštanja studija. ranjive skupine u visokom obrazovanju imaju veće financijsko i radno opterećenje: određene skupine studenata imaju znatno nepovoljnije iskustvo studiranja (u smislu većeg financijskog i radnog opterećenja te nezadovoljstva s mjerom do koje studij ispunjava njihova očekivanja). Najranjivije skupine su studenti nižeg socioekonomskog statusa i studenti s fizičkim i mentalnim teškoćama. No, postoje i druge skupine koje nepovoljno ocjenjuju svoje iskustvo studiranja poput studenata s djecom, studenata starije dobi te studenata koji su završili strukovnu školu. postoje uvjeti studiranja/života koji mogu negativno utjecati na iskustvo studiranja i na obrazovne ishode: okolnosti studiranja koje ne dijele svi studenti kao što su plaćanje školarina, izvanredni status (koji onemogućuje pristup studentskim pravima), rad uz studij i stanovanje u skupljem smještaju (ili daleko od mjesta studiranja) imaju negativan utjecaj na iskustvo studiranja. Izvješće je pokazalo da su najranjivija skupina studenti koji rade uz studij. studenti stručnih studija studiraju pod značajno nepovoljnijim uvjetima od onih na sveučilišnim studijima: studenti javnih stručnih studija češće imaju otežavajuće okolnosti studiranja kao što su studij u izvanrednom statusu i studij uz rad te imaju manji pristup studentskim domovima i stipendijama. Također, među studentima stručnih studija je znatno veći udio studenata nižeg socioekonomskog statusa, studenata s djecom te studenata koji ne upisuju studij izravno nakon srednje škole. Ukupno, ovo rezultira time da studenti javnih stručnih studija nepovoljnije ocjenjuju svoje financijsko opterećenje. profil studenata i uvjeti studiranja variraju među različitim sveučilištima: postoje primjetne razlike u zastupljenosti studenata po spolu, dobi i socioekonomskom statusu na hrvatskim sveučilištima. Također, postoje i neujednačenosti između sveučilišta prema tome koliko njihovi studenti osjećaju financijsko opterećenje, zadovoljstvo radnim opterećenjem ili studijem (npr. studij pri Sveučilištu u Zagrebu doprinosi manjem financijskom opterećenju ; studij u Osijeku i Splitu vezan je uz nešto veće zadovoljstvo radnim opterećenjem). Nalazi ovog izvješća trebaju biti temelj za identificiranje glavnih prepreka pristupu visokom obrazovanju i skupina koje trebaju posebnu potporu, kao i za definiranje najprikladnijih mjera za uklanjanje tih prepreka i poticanje veće socijalne uključivosti hrvatskog sustava visokog obrazovanja.

visoko obrazovanje; socijalno uključivanje; studenti

Izradu izvješća financiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.