hrvatski

Uporabni model jezika u leksikografskoj obradi frazeološke varijantnosti u hrvatskome

Dosadašnja istraživanja promjenjivosti frazema pokazuju da se velik broj takvih izraza javlja u dvama ili više konvencionalnih oblika. Zbog toga ih bilježe opći i frazeološki rječnici hrvatskoga jezika, poput Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića Julija Benešića, koji je utemeljen je na citatnim potvrdama, što znači da je zabilježena stvarna uporaba frazema. Međutim, osnovna je poteškoća kod tih rječnika nesustavna obrada frazeološke varijantnosti, ponajprije stoga što su utemeljeni na ručno skupljenome materijalu. Pretragom računalnih korpusa uočava se nesrazmjer između rječničkih oblika i stvarne uporabe. Cilj je ovoga rada pokazati da računalni korpusi omogućuju sustavan uvid u ustaljene oblike i značenja frazema. U Hrvatskom nacionalnom korpusu i korpusu hrWaC pretražili smo 83 frazema koji su u Benešićevu rječniku zabilježeni u varijantnim oblicima. Rezultati pokazuju da neki od tih frazema više nisu u uporabi, a da se neki javljaju u varijantnim oblicima i uporabi koja nije zabilježena u rječnicima. To pokazuje važnost primjene uporabnog modela jezika u leksikografiji jer se na taj način s razmjernom sigurnošću mogu utvrditi ustaljene varijante i značenja frazema. Također, ako je neki frazem iznimno rijedak ili za njega nema potvrde u višemilijunskom računalnom korpusu, postavlja se pitanje zaslužuje li mjesto u suvremenom frazeološkom rječniku.

frazemi ; varijantnost ; rječnici ; računalni korpusi ; uporabni model jezika

nije evidentirano