Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Gubici NO3-N pod utjecajem različtih količina dušika primijenjenih u gnojidbi (CROSBI ID 483496)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Mesić, Milan ; Bašić, Ferdo ; Kisić, Ivica ; Butorac, Anđelko ; Gašpar, Ivan Gubici NO3-N pod utjecajem različtih količina dušika primijenjenih u gnojidbi // I. HRVATSKA KONFERENCIJA EKOINŽENJERSTVO 2002 / Koprivanec, Natalija (ur.). Zagreb: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2002. str. 31-31-x

Podaci o odgovornosti

Mesić, Milan ; Bašić, Ferdo ; Kisić, Ivica ; Butorac, Anđelko ; Gašpar, Ivan

hrvatski

Gubici NO3-N pod utjecajem različtih količina dušika primijenjenih u gnojidbi

Na dreniranom pseudoglejnom tlu blizu Popovače postavljen je 1996. godine stacionarni poljski pokus s 10 lizimetara ugrađenih na dubinu od 80 cm. Ugrađeni su lizimetri bez bočnih stranica (prema Ebermayeru). Prikazani su rezultati ostvareni u razdoblju od 1996. do 2000. godine, s posebnim naglaskom na sadržaj NO3- u tlu i koncentraciju NO3- N u vodi iz lizimetara. U pokusu su bile uključene sljedeće varijante: 1. Kontrola 2. N0 PK 3. N100 PK 4. N150 PK 5. N200 PK 6. N250 PK 7. N250 PK+Fosfogips 8. N250 PK+Zeolit+CaCO3 9. N300 PK, i 10. Crni ugar. Na pokusnoj površini uzgajani su usjevi u sljedećoj plodosmjeni: 1996. - kukuruz (Zea mays), 1996/97. – ozima pšenica (Triticum aestivum), 1997/98. – ozima uljana repica (Brassica napus var. oleifera), 1999. - kukuruz (Zea mays), te 1999/2000 ozima pšenica (Triticum aestvium). Svi biljno uzgojni zahvati, uključujući i gnojidbu, moraju osigurati dovoljne količine dušika za različite usjeve, pri čemu se postavlja uvjet da se smanji mogućnost za gubitke dušika ispiranjem. Intenzitet gnojidbe dušikom presudno utječe na sadržaj nitratnog dušika u vodi. Prema rezultatima ostvarenim u prvih pet godina istraživanja prosječni sadržaj NO3- u tlu varirao je od 0, 7 do 9, 8 mg NO3- 100g -1 tla. Prosječna koncentracija NO3- N u vodi iz lizimetara varirala je između 3, 7 u kontrolne varijante do 28, 7 mgL-1 NO3- N u varijante s 300 kg mineralnog dušika. Svaki zahvat obrade tla ima velik utjecaj na ispiranje dušika. Ako se usporede gubici nitrata iz tla pod biljnim pokrovom, te iz tla koje se obradom održava u stanju crnog ugara, uvjerljivo su veće količine nitrata zabilježene u vodi porijeklom iz tla pod ugarom. Koeficijent korelacije između prosječnog sadržaja nitratu u tlu na dubini od 0-30 cm i prosječnog sadržaja NO3- N u vodi iz lizimetara utvrđen u ovom istraživanju iznosi r = 0, 93. U područjima intenzivne poljoprivrede razmjerno je visoka količina dušika u površinskim vodama porijeklom iz organskih i mineralnih gnojiva. Promjene u načinu korištenja tla mogu utjecati na povećanje ili smanjenje ispiranja dušika, pri čemu su posebno značajni procesi mineralizacije organske tvari. Raspored i intenzitet oborina, fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla, te faza razvitka usjeva i evapotranspiracija također utječu na ispiranje dušika iz tla.

dušik; gnojidba; ispiranje

nije evidentirano

engleski

NO3-N losses influenced by different nitrogen rates applied in fertilization

nije evidentirano

nitrogen; fertilization; leaching

nije evidentirano

Podaci o prilogu

31-31-x.

2002.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

I. HRVATSKA KONFERENCIJA EKOINŽENJERSTVO 2002

Koprivanec, Natalija

Zagreb: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI)

Podaci o skupu

I. Hrvatska konferencija ekoinženjerstvo 2002

predavanje

22.10.2002-24.10.2002

NP Plitvička jezera, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)