hrvatski

Govorne pogreške u fonološkom kodiranju i fonetskoj izvedbi

Cilj ovoga rada bio je ispitati neke aspekte fonološkog kodiranja i fonetske izvedbe na temelju govornih pogrešaka izazvanih eksperimentalnom metodom – ponavljanjem tzv. brzalica. Ispitivanje se sastojalo od triju eksperimenata. U eksperimentu 1 podražaj su činile četiri jednosložne riječi KVK strukture. Svaka je brzalica sadržavala ciljani par suglasnika. Provjerile su se četiri glavne pretpostavke: (1) Češće će se međusobno zamijenjivati glasnici ako su na istom položaju u riječi nego ako su na različitim položajima ; (2) Češće će se međusobno zamijenjivati glasnici ako se nalaze u pristupu riječi nego na ostalim položajima ; (3) Češće su zamijene fonološki sličnih nego fonološki različitih glasnika ; (4) Anticipacije su češće od perseveracija i razmjena. Potvrđene su prva i treća pretpostavka, četvrta je djelomično potvrđena (ovisno o kriteriju po kojemu su definirane anticipacije, perseveracije i razmjene), a druga je pretpostavka odbačena. U eksperimentu 2 brzalice su činile četiri trosložne riječi, a svaka je brzalica također sadržavala par ciljanih suglasnika. Rezultati nisu potvrdili glavnu pretpostavku u eksperimentu 2 koja kaže da će se češće zamijenjivati glasnici u naglašenim nego u nenaglašenim slogovima. U eksperimentu 3 podražaj su činile četiri jednosložne brzalice u kojima su ciljani suglasnici bili /s/ i /ʃ/. Akustička analiza ciljanih suglasnika sugerira postojanje tzv. gradualnih pogrešaka, koje nastaju miješanjem izgovornih gesta dvaju različitih glasnika. Na temelju takvih zaključaka preispitana su dva modela fonološkog kodiranja: model pretraživanja i preslikavanja i model šireće aktivacije. Pored ovih šest glavnih pretpostavki, ispitani su još neki aspekti fonološkog kodiranja, kao i uspješnost metode brzalica u izazivanju pogrešaka. Zaključeno je sljedeće: brzalicama se uspješno mogu izazvati govorne pogreške ; sličnosti dvaju fonema više doprinose mjesto izgovora i zvučnost nego izgovorni način ; zamjene većinom pokazuju simetričan odnos (A→B = B→A) ; zamjene glasnika češće su od izostavljanja ; izostavljanja su češća nego dodavanja ; više je sintagmatskih nego paradigmatskih zamjena ; fonološka sličnost ima snažniji učinak na zamjene glasnika od njihova položaja u riječi ; položaj glasnika u riječi ima snažniji učinak na zamjene glasnika od metričkog statusa (jesu li u naglašenom ili nenaglašenom slogu) ; riječ je, a ne slog, suprasegmentalna struktura koja upravlja fonološkim strukturiranjem izričaja.

fonološko kodiranje; fonetska izvedba; eksperimentalno izazivanje pogrešaka; brzalice; govorne pogreške; fonološka sličnost; model pretraživanja i preslikavanja; model šireće aktivacije; gradualne govorne pogreške; izgovorne geste

nije evidentirano