hrvatski

UČITELJSKA PROCJENA POKAZATELJA KVALITETE INKLUZIJE

CILJ:Cilj ovog rada bio je provjeriti kako faktori radnog okruženja, stručne podrške za rad s djecom s teškoćama te mogućnosti dodatnih edukacija, kao nezavisne varijable, utječu na procjenu učitelja o inkluzivnosti u razredu, školi te procjeni inkluzivnih pokazatelja općenito, na tri podljestvice Ljestvice procjene kvalitete inkluzije u školi : Inkluzivna organizacija škole, Inkluzivni pristup u razredu i Objektivni indikatori kvalitete inkluzije. Ljestvice su temeljene na konceptu inkluzije autora Booth i Ainscow (2011). METODE: Prikazano istraživanje dio je međunarodnog projekta Evidence Based Education European Strategic Model for School Inclusion (EBE-ESEMOSI). U istraživanju je sudjelovalo 114 učiteljica i 6 učitelja iz drugih razreda 69 osnovnih škola grada Zagreba i Zagrebačke županije. Kriterij odabira učitelja bio je prisustvo učenika s teškoćama u razredu. Kako bi se odgovorilo na cilj i hipoteze provedeni su t-testovi i ANOVA za nezavisne uzorke. REZULTATI: Nalazi istraživanja potvrđuju postavljene hipoteze, te je dobiveno kako učitelji koji potječu iz pozitivnog radnog okružja, imaju stručnu podrške te su bili uključeni u dodatne edukacije statistički značajno povoljnije procjenjuju kvalitetu inkluzije u školi na pojedinim pod ljestvicama Ljestvici procjene kvalitete inkluzije u školi. ZAKLJUČAK: Dobiveni rezultati upućuju na daljnju potrebu sustavnog vrednovanja procesa inkluzije u obrazovanju, kako bi dobio uvid u njezine odrednice te kako bi se dale jasne smjernice za ostvarivanje poželjne kvalitete i planirao daljnji razvoj u smislu razvoja inkluzivne kulture i politike te implementacije inkluzivne prakse.

učitelji; pokazatelji; kvaliteta; inkluzija; sustav obrazovanja

nije evidentirano