hrvatski

Odnos pozitivnih akademskih emocija s akademskom kontrolom, samoefikasnošću i školskim uspjehom

Prema teoriji kontrole i vrijednosti emocija postignuća (Pekrun, 2006), procjene vezane uz subjektivnu kontrolu nad aktivnostima i ishodima postignuća te subjektivnu vrijednost tih aktivnosti i ishoda ključne su za nastanak akademskih emocija. Postojeći empirijski nalazi sugeriraju da akademske emocije mogu djelovati na učenje i školski uspjeh učenika, no dokazi o učincima pozitivnih emocija još su uvijek malobrojni. S obzirom na rezultate dosadašnjih istraživanja i pretpostavke navedene teorije, cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos pozitivnih akademskih emocija (uživanja, nade i ponosa) vezanih uz učenje i uz boravak na nastavi s akademskom kontrolom, samoefikasnošću i školskim uspjehom učenika te provjeriti eventualni medijacijski učinak pozitivnih akademskih emocija u povezanosti akademske samoefikasnosti i školskog uspjeha te akademske kontrole i školskog uspjeha. U istraživanju je sudjelovalo 513 učenika/ca drugih i trećih razreda dviju gimnazija s područja Grada Zagreba. Pozitivne akademske emocije ispitane su Upitnikom emocija postignuća (Pekrun i sur., 2005), akademska kontrola Skalom percipirane akademske kontrole (Perry i sur., 2001), akademska samoefikasnost Upitnikom samoefikasnosti za djecu (Muris, 2001), a školski uspjeh učeničkim procjenama ukupnog prosjeka ocjena na kraju školske godine. Dobiveni rezultati ukazali su na statistički značajnu pozitivnu korelaciju među svim varijablama uključenim u analizu, pri čemu su pozitivne akademske emocije vezane uz učenje pokazale nešto veće korelacije s ostalim varijablama nego emocije vezane uz boravak na nastavi. Pozitivne akademske emocije mogu se predvidjeti na temelju akademske kontrole i samoefikasnosti, a zajedno značajno predviđaju školski uspjeh učenika. Akademska samoefikasnost s emocijama vezanim uz boravak na nastavi objašnjava 31.6% varijance školskog uspjeha, a s emocijama vezanim uz učenje 33.1% varijance. U ovom odnosu emocije se nisu pokazale značajnim medijatorima. Akademska kontrola s emocijama vezanim uz boravak na nastavi objašnjava 9.3% varijance školskog uspjeha, pri čemu je emocija nade značajan djelomični medijator. Akademska kontrola s emocijama vezanim uz učenje objašnjava 14.5% varijance školskog uspjeha, a emocija ponosa predstavlja značajan djelomični medijator. Dobiveni rezultati djelomično su u skladu s očekivanjima, te upućuju na potrebu provođenja daljnjih istraživanja kojima bi se bolje upoznala uloga pozitivnih akademskih emocija u obrazovnom kontekstu.

pozitivne akademske emocije ; akademska kontrola ; akademska samoefikasnost ; školski uspjeh

nije evidentirano