hrvatski

Suvremeni zapisi legendi i predaja u metkovskom kraju

Drevna Narona nalazila se na području današnjega Vida kod Metkovića. Grčki povjesničar Pseudo Skilaks Naronu spominje u 4. stoljeću pr. Krista. Prema predajama, ilirska kraljica Teuta bila je iz Narone. Najmoćniji ilirski kralj Agron razbolio se i došao u Naronu nekoj ljekaruši. Vidio je njezinu prelijepu kćerku Teutu i oženio je. Agronu je 231. godine pr. Kr. njegov vojnik Demetrije Hvaranin u znak dobrodošlice u vrč s vinom nasuo otrov. Popivši vino kralj je mrtav pao pred Teutom koja ga je naslijedila na prijestolju. O Teuti se i danas pripovijeda više predaja. Uspomene na Teutu čuvaju krematonimi: Teutin grad, Teutina kula na otoku Svetac zapadno od Visa ; Teutini dvori u Dolu iznad Njokotovih dvora. U Boko- kotorskom kraju postoji Teutina pećina iz koje par dana izvire potok Sopot, koji je po predajama nastao od Teutinih suza koje je prolijevala gledajući kako njezino kraljevstvo pokoravaju Rimljani. Prema predajama grad Tivat baštini ime prema kraljici Teuti. Narod u predajama Teutu glorificira. Tako, primjerice, pločanski ribari prizivaju Teutu: „Ako bude vitra, Teuto dođi po nas! Stoga je razumljivo bogatstvo tradicijske kulture i usmene književnosti u metkovskom kraju. Usmenu književnost metkovskoga kraja istraživala je Maja Bošković Stulli. Značajan doprinos hrvatskoj usmenoj književnosti dao je Denis Vekić koji je napisao doktorski rad „Poetika mitskih i demonoloških predaja donjoneretvanskoga kraja“. U ovom radu navodi se i interpretira dvadesetak legendi i predaja izvorno zapisanih od 1999. do 2015. godine. Legende i predaje u radu se interpretiraju u biblijskom, etnološkom, antropološkom i povijesnom kontekstu. Cilj rada je od zaborava sačuvati legende i predaje metkovskoga kraja. Stoga se u radu ne navode dosadašnji zapisi. Koliko je poznato predaje koje se u ovom radu navode i analiziraju prvi put se publiciraju.

legende ; povijesne predaje ; etiološke predaje ; mitske predaje ; demonološke predaje

nije evidentirano