Vrijedna monografija o sedam desetljeća rada Narodne knjižnice Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru (CROSBI ID 229002)
Prilog u časopisu | prikaz, osvrt, kritika
Podaci o odgovornosti
Dragić, Marko
hrvatski
Vrijedna monografija o sedam desetljeća rada Narodne knjižnice Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru
Monografija „Kulturna riznica Hercegovine“ (O 70. obljetnici osnivanja Narodne knjižnice Hercegovačko- neretvanske županije u Mostaru (1946. ‐ 2016.) Marinka Jovanovića obuhvaća 109 stranica. Monografija je komponirana od tri dijela.Prvi dio naslovljen je „Bogata povijest organiziranog skupljanja i čuvanja knjiga u Mostaru“. U tom dijelu autor navodi da se prva javna knjižnica u Mostaru spominje 1570. godine. Osnivač te knjižnice bio je Karađoz- beg. Pri pregledu fonda te knjižnice, kojeg su uradili Stručnjaci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1948. godine utvrđeno je da postoje rukopisi stari i do 700 godina. Vrijedne knjižnice bile su i knjižnica Derviš-paše Bajezidagića i profesora Mustafe Ejubića (Šejh Juje). Knjižni fond tih dviju knjižnica 1890. godine prenesen je u Karađoz-begovu knjižnicu, a odatle je 1950. godine prenesen u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. Iz vremena turske vladavine vrijedno je spomenuti i Hrvatsku čitaonicu s knjižnicom, osnovanu 1861. godine. Za vrijeme Austro-Ugarske mostarske knjižnice radile su u okviru kulturno- prosvjetnih društava Napredak i Gajret te pjevačkh društava Hrvoje i Gusle. U drugom dijelu „Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata“ temeljem relevantne dostupne dokumentacije navodi se da je Gradski narodni odbor u Mostaru pokrenuo inicijativu za osnivanjem gradske knjižnice na sjednici održanoj 9. srpnja 1945. Pripremne poslove u biblioteci obavljala je Zlata Jerkić, a od nje dužnost bibliotekara preuzela je Milka Knežević. Početni fond knjižnice koncem 1945. godine iznosio je 7.000 knjiga. Gradski narodni odbor u Mostaru 17. veljače 1946. osnovao je Narodnu biblioteku u Mostaru što je i početak službenoga postojanja ove Knjižnice koja je „u početku bila smještena na prvom katu restorana Jagnje“ navodi Jovanović te nastavlja „Uskoro je stigao novi dopis broj: 2522. od 7. XI. 1946. (knjige fašističkog i profašističkog sadržaja - postupak) kojim se određuje postupak s knjigama čiji su autori bili neprijatelji režima. To „diferenciranje“ urađeno je vrlo detaljno i precizno te je krajem 1946. godine broj knjiga u Knjižnici pao na nešto više od 2 000 primjeraka.“ (str. 11.) Ministarstvo prosvjete Narodne Republike Bosne i Hercegovine dopisom od 27. prosinca 1946. obavijestilo je odluku po kojoj su Narodna biblioteka Mostar kao i sve narodne biblioteke od 1. siječnja 1947. prešle u nadležnost narodnih odbora (okružnih i sreskih). U tom dopisu piše i da se kupovinom knjiga za biblioteku vodi računa o jezičnim i ekonomskim odlikama svoga kraja. U 1950. godini fond knjiga povećao se na 9.000 primjeraka, a registriranih čitatelja bilo je 1.755. Knjižnica je tada preseljena u prostore na prvom katu kuće Mujage Komadine na Lenjinovom šetalištu. Fond knjiga 1955. iznosio je 17.852 primjeraka. Kao institucija, Narodna biblioteka Mostar utemeljena je 28. rujna 1956. U prostore Doma kulture na Rondou Narodna biblioteka Mostar uselila je 1959. godine, a raspolagala je prizemljem i prvim katom. Knjižni fond je tada iznosio 40.000 primjeraka. Dobijanjem i drugoga kata 1960. otvorena je Čitaonica dnevnoga tiska, a 1961. otvorena je i Čitaonica arhivskog primjerka. Te godine otvoren je i Odjel periodike. Godine 1965. Knjižnica je posjedovala 88 250 knjiga. Odlukom Savjeta Narodne biblioteke u Mostaru 13. prosinca 1966. Jelena Gačić imenovana je upraviteljicom Radne organizacije Narodna biblioteka u Mostaru. U ožujku 1967. otvoreni su I. i II. dječje odjeljenje. U prosincu 1970. godine nabavljen je kombibus opremljen za spremanje 2.000 knjiga, koje su bile namijenjene za 35 sela mostarske općine. Od te godine nastupaju „zlatne godine“ Narodne biblioteke Mostar koja je 25. prosinca 1973. godine konstituirana u Organizaciju udruženog rada s potpunom odgovornošću. Godine 1976. otvorena je Čitaonica za studijski rad. „Broj korisnika s godišnjom članskom iskaznicom stabilizirao se na otprilike 14.000. Tijekom jedne godine pročitali bi i do 250.000 knjiga. U fond knjižnice godišnje bi stizalo najmanje 5.000 novih knjiga. Kroz sve knjižnične odjele dnevno bi prolazilo prosječno 600 korisnika“, piše Jovanović. Sve to rezultiralo je najvišim priznanjima, a 1981. godine proglašena je najboljom knjižnicom u Bosni Hercegovini. Te godine dobila je ime po Đuri Pucaru- Starom. U travnju 1992. Knjižnica je bila najveća knjižnica u Hercegovini i jedna od najvećih i najorganiziranijih u BiH. Imala je stručno sređen fond od 218.000 knjiga, 14.000 uveza periodike i 32 uposlena djelatnika. Rad Knjižnice bio je organiziran kroz: Odjel nabavke i obrade knjižnih fondova, Posudbeni odjel, Odjel čitaonica (periodike, unikatnog primjerka i znanstvena čitaonica), Zavičajna zbirka, Dječji odjel, Odjel za mladež, istureni odjeli u gradu i bibliobusna služba za ruralna područja u općini. Desetak tisuća knjiga u studenom 1993. godine iz polurazrušene zgrade uspjelo se izmjestiti u Prvu osnovnu školu. U lipnju 1995. godine knjižnica je ponovno vraćena u svoje obnovljene prostore. „Prema iscrpnoj analizi Mire Pehar, dugogodišnje ravnateljice Knjižnice u ratnom i poslijeratnom razdoblju“ od 218.000 knjiga ostalo je 102.000 knjiga i kompletna periodika (14.000 poveza). Statut Gradske knjižnice Mostar usvojen je 18. studenoga 1996. U 2005. godini broj korisnika bio je oko 3.000, a godišnje se pročita oko 35.000 knjiga. Novo organizacijsko preoblikovanje knjižnice bilo je 2004. godine. Skupština HNŽ-a na sjednici održanoj 24. svibnja 2004. donijela je Odluku kojom ova ustanova postaje „Narodna knjižnica Hercegovačko- neretvanske županije“. Drugi dio monografije naslovljen je „Zavičajna zbirka“. U tom dijelu posebno je važan prilog „Broj knjiga u Narodnoj knjižnici HNŽ-a Mostar“ u kojoj se navode broj knjiga i broj poveza novina i časopisa po godinama od 1945. do 2005. Vrijedan je i prilog „Zanimljivi i rijetki časopisi, dokumenti i knjige“.
povijest knjižnice ; knjižni fond ; čitateljstvo
nije evidentirano
engleski
Valuable monography on seven decades of work of the National library of Herzegovina-Neretva County in Mostar
nije evidentirano
history of the library ; the library holdings ; reading audience
nije evidentirano