hrvatski

Procjena stanja, uzroka i veličine pritisaka poljoprivrede na vodne resurse i more na području Republike Hrvatske

Promjene u poljoprivredi, koje su se u Hrvatskoj dogodile u posljednih 10 – 15 godina rezultirale su smanjenjem primjene mineralnih gnojiva, a kao posljedica smanjenja stočnog fonda, smanjena je i primjena organskih gnojiva. Ako je riječ o poljoprivrednim površinama, ovdje su najzačajnije promjene vezane uz rat, te uz proces tranzicije. Zbog rata Hrvatska je danas među 10 zemalja u svijetu s najvećim udjelom miniranih površina, od kojih je značajan dio poljoprivrednog zemljišta. Bivši poljoprivredni kombinati u vlasništvu države u procesu pretvorbe promijenili su vlasnike, dio ih je propao, a poljoprivredne površine koje su obrađivali dijelom su dane u zakup privatnicima, dijelom su zapuštene, a dijelom ih dalje obrađuju iz kombinata nastala poljoprivredna poduzeća. Kao rezultat svega, danas poljoprivreda Hrvatske, zbog svega navedenog nema takav učinak na onečišenje površinskih voda kakav je primjerice imala u razdoblju prije 1990. godine. Ipak, postoje područja koja su posebno značajna u pogledu zaštite voda od onečišćenja bilo kakve vrste, primjerice zone vodocrpilišta, vodozaštitna područja, općenito mjesta gdje su ispod jako propusnih tala plitke podzemne vode, tla na kršu i dr. Međunarodna Konferencija u organizaciji FAO i Nizozemske vlade koja je pod nazivom “Multifunctional character of agriculture and land - MFCAL” održana u Maastrichtu 1999. god., na kojoj je sudjelovalo 260 sudionika iz više od stotinu zemalja, te iz 30 organizacija, ukazala je na nužnost prakticiranja održive poljoprivrede i ruralnog razvitka, te korištenja tla i ostalih prirodnih resursa prema preporukama Agende 21 poznate Svjetske konferencije o okolišu održane u Rio De Janeiru 1992., kao i prema Planu akcije WFS-a (World Food Summit-Rim 1996.). Načinom korištenja tla poljoprivreda utječe na okoliš – prirodne i antropogenizirane terestričke i akvatične ekosustave pa stoga ima i značajnu ekološku ulogu. Ova studija je izrađena na način koji se danas koristi u zemljama EU, kako bi se putem indikatora prikazali pritisci, stanje i odgovor društva na onečišćenje vodotaka uvjetovano poljoprivredom na temelju podataka o poljoprivredi Hrvatske u 2000. godine, te dale smjernice za buduće mjere namijenjene učinkovitoj zaštiti voda.

poljoprivreda; onečišćenje; voda

nije evidentirano