hrvatski

Stratigrafske značajke naslaga šireg područja Kamenih svatova (SZ Medvednica)

Područje istraživanja obuhvaća prostor jugozapadnih obronaka Medvednice, između mjesta Jablanovec i Ivanec, uključujući vrhove Zakičnice (583 m n.m.) i Kameni svatovi (481 m), a koje je strmim odsjekom odvojeno od doline rijeke Krapine. Na istraživanom području razlikujemo klastični dio donjeg trijasa ("Sajske naslage"), i karbonatni gornji dio donjeg trijasa ("Kampilske naslage") kao i srednjotrijaske karbonate. Najzastupljeniji litofacijes trijasa čine masivni i dobro uslojeni kasnodijagenetski dolomiti srednjeg trijasa koji se mogu naći u jugozapadnom dijelu Medvednice, oko vrha Zakičnica. Paleogen je zastupljen paleocenskim naslagama koje karakteriziraju bioklastični grebensko/prigrebenski vapnenci sa čestim ostacima koralja. Badenske naslage su zastupljene sa tri litološka člana ; obalne breče, litotamnijski vapnenci i lapori sa proslojcima pješčenjaka. Facijesne značajke svih ovih naslaga ukazuju na različite uvjete na nekadašnjem taložnom prostoru. Naslage donjeg trijasa nastale su na prostranom gondwanskom šelfu sa konstantnim terigenim donosom, povremeno i višeenenergetskih taložnih značajki. Naslage mlađeg dijela donjeg trijasa prevladavajuće karbonatne komponente ukazuje na veću udaljenost od gondwanske obale, a što je vjerojatno bilo uzrokovano transgresijom na Gondwanu. Srednjotrijaski karbonati označavaju taloženje na prostoru prostrane izolirane karbonatne platforme unutar oceana Tethys. Paleocenske naslage upućuju na postojanje plitkovodnih okoliša sa barijernim grebenima koji su tijekom paleocena okruživali "otočnu planinu" Medvednicu unutar oceana Tethys, dok badenske naslage ukazuju na priobalne i padinske okoliše koji su okruživali "otočnu planinu" Medvednicu, ali sada unutar mora Paratethys.

Medvednica; Kameni svatovi; trijas; paleocen; miocen; pješčenjaci; vapnenci; dolomiti

nije evidentirano