hrvatski

Neki prediktori moralnog rasuđivanja u selekcijskoj situaciji

Moralno rasuđivanje kao ključni koncept moralnog ponašanja uključuje proces rasuđivanja u dvojbenim situacijama. Najutjecajnija i najčešće evaluirana teorija moralnog razvoja iz koje proizlazi i konstrukt moralnog rasuđivanja je Kolbergova teorija koja pretpostavlja tri osnovne razine (prekonvencionalna, konvencionalna i postkonvencionalna) i šest podstadija moralnog razvoja. U dosadašnjim istraživanjima intelektualne sposobnosti i obrazovanje su se pokazali značajnim prediktorima moralnog rasuđivanja, a kada je riječ o spolu, rezultati nisu posve konzistentni. Jedan dio istraživanja izvještava o različitim pristupima koje koriste muškarci i žene prilikom donošenja moralnih odluka, dok druga istraživanja ne izvještavaju o razlikama u moralnom rasuđivanju s obzirom na spol. Unatoč brojnim istraživanjima različitih korelata, moralno rasuđivanje u kontekstu selekcijskih situacija je do sada vrlo slabo istraživano. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati eventualne razlike u razini moralnog rasuđivanja kod muškaraca i žena različitog stupnja obrazovanja u selekcijskoj situaciji. U istraživanju je sudjelovalo 218 sudionika (81 muškarac i 137 žena), dobi od 19 do 32 godine, koji su pristupili selekcijskoj situaciji odabira kandidata za različita radna mjesta u bankarskom sektoru. Ukupno 155 sudionika je bilo visoke stručne spreme (ekonomisti, pravnici, stručnjaci iz područja informacijske tehnologije), dok je razina obrazovanja za 62 sudionika bila srednja stručna sprema, ekonomskog ili gimnazijskog profila. U istraživanju je korišten Test za procjenu razine moralnog rasuđivanja i Test dinamičkih nizova (neverbalni test za procjenu generalnih intelektualnih sposobnosti). Dobiveni rezultati su pokazali značajne razlike u razini moralnog rasuđivanja s obzirom na spol i stručnu spremu sudionika. U usporedbi sa ženama, muškarci su pokazali veću razinu moralnog rasuđivanja. Kao što se moglo i očekivati, kandidati visoke stručne spreme u odnosu na srednju stručnu spremu su također pokazali višu razinu moralnog rasuđivanja. Međutim, dodatna analiza kovarijance s generalnim intelektualnim sposobnostima kao kovarijatom, je pokazala da se muškarci i žene ne razlikuju u razini moralnog rasuđivanja, dok je stručna sprema i dalje ostala značajna determinanta moralnog rasuđivanja. Dobiveni rezultati su u skladu s Kolbergovim postavkama, prema kojima su intelektualne sposobnosti i obrazovanje pojedinca glavne odrednice moralnog razvoja.

moralno rasuđivanje ; Kolbergova teorija moralnog razvoja ; spol ; stručna sprema ; selekcijska situacija

nije evidentirano