hrvatski

Radioaktivne tvari u elekropećnoj trosci

Po svojim fizikalno-kemijskim svojstvima troska crne metalurgije svrstana je u neopasan tehnološki otpad (1990. godine u US Environmental Protection Agency isključila je takvu trosku s popisa opasnog otpada). Početkom osamdesetih i sredinom devedesetih godina u Željezari Sisak izrađeni su projekti koji predviđaju iskorištavanje čeličanske i ljevaoničke troske. Nakon mehaničke obrade koja obuhvaća usitnjavanje, izdvajanje metala i razvrstavanje po granulometrijskom sastavu, troske bi se kao vrijedna sekundarna sirovina mogle upotrebljavati u metalurgiji (metalni dio), graditeljstvo i cestogradnja (krupnije i srednje čestice), šumarstvu i poljodjelstvu te za proizvodnju umjetnih gnojiva (sitnije čestice). Do danas nije došlo do realizacije tih programa. Bilo da se troska odlaže ili upotrebljava potrebno je provesti mnoga ispitivanja, među kojima određivanje sadržaja radioaktivnih tvari ima posebno mjesto. U radu su ispitani uzorci troske dobiveni prilikom procesa proizvodnje raznih vrsta lijeva u elektrolučnim pećima čeličane Željezare Sisak i ljevaonice Felis d.o.o., Sisak. Dobiveni rezultati ukazuju da je sadržaj radioaktivnih tvari u uzorcima ispod graničnih vrijednosti koncentracija aktivnosti ispod kojih se pojedini radionuklidi izuzimaju iz nadzora (članak 2., 140. i 141. Pravilnika o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućih zračenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima - Narodne novine RH 84/2000). Prikazani rezultati nastali su u okviru programa TEST - Tehnologijski istraživačko-razvojni projekti uz potporu Ministarstva zananosti i tehnologije Republike Hrvatske.

troska; radioaktivnost

nije evidentirano