hrvatski

Politički i kulturno-lingvistički aspekti dubrovačkog kolektivnog identiteta (14.-17. stoljeće)

U izlaganju ću analizirati odnos između dvaju tipova „zamišljene zajednice“ koji su bili ključni u kolektivnom identitetu predmodernih Dubrovčana - između osjećaja pripadnosti gradu-državi i osjećaja pripadnosti širim kolektivima definiranim jezičnim i kulturnim faktorima (poput „Hrvata“, „Ilira“, „Dalmatinaca, “„Slavena“ itd). Odnos ovih dviju vrsti „identiteta“ u predmodernom samorazumijevanju Dubrovčana promatrat ću na tri temeljne razine. Prvo, ukazujući na drugačije kriterije pripadnosti tim zajednicama ; drugo, analizirajući različita opća mjesta (topoi) koja su vezivana uz njih u književnosti, diplomaciji ili historiografiji ; te, konačno, upozoravajući na bitno različitu političku relevantnost ovih kolektiva.

identitet; Dubrovnik; srednji vijek; novi vijek

nije evidentirano