hrvatski

Stanovništvo Hrastina, Laslova, Korođa i Retfale u 18. i prvoj trećini 19. stoljeća

Rad je podijeljen na uvodni dio, dva glavna poglavlja i zaključak. Na kraju rada nalazi se popis izvora i literature te prilozi. Prilozi se sastoje od tabličnih prikaza i grafikona, a dio njih prisutan je i unutar samoga rada. ponajviše tablični prikazi i grafikoni (obrojčani tablični prikazi i grafikoni nalaze se i unutar samoga rada). U uvodnom dijelu donosi se obrazloženje teme, ciljevi i metodologija istraživanja. Nakon toga ukratko se predstavljaju osnovni izvori i literatura koji su korišteni prilikom pisanja rada. U radu je zbog naravi teme nešto više korištena mađarska historiografska literatura od uobičajenoga u hrvatskoj historiografiji. Glavni dio rada podijeljen je na dva potpoglavlja. U prvome se donose povijesno- zemljopisne, vjerske, nacionalne, vojne i opće društvene prilike u Hrastinu, Korođu, Laslovu i Retfali odnosno u istočnoj Slavoniji u ranom novovjekovlju. Kako su vjerska i nacionalna odrednice identiteta stanovnika navedenih naselja njihova glavna razlikovna obilježja u odnosu na okolno (većinsko) stanovništvo, većina je naglaska toga dijela rada na prilikama u kojima je živjelo reformirano (kalvinsko) mađarsko stanovništvo u Slavoniji u 18. stoljeću i prvoj trećini 19. stoljeća. Kako je već navedeno, to je stanovništvo bilo okupljeno isključivo u četiri naselja, a svako je imalo svoju vlastitu reformiranu župu. Karakteristike svake župe posebno su razrađene po potpotpoglavljima u kojima se po prvi puta donose detaljniji podatci o tijeku izgradnje reformiranih crkava u istočnoj Slavoniji. U tom su dijelu prikazani i ulomci iz izvorne arhivske građe koji su prevedeni s mađarskog na hrvatski jezik. U drugome glavnom dijelu rada posebno se analiziraju demografski pokazatelji kod stanovništva Hrastina, Korođa, Laslova i Retfale u 18. stoljeću i prvoj trećini 19. stoljeća, ponajviše na temelju matičnih knjiga, ali i na temelju protostatističkih izvora, odnosno raznih poreznih popisa u prvoj polovici 18. stoljeća. Za 1786. i 1828. godinu korišteni su popisi civilnog stanovništva provedeni na razini Ugarske, a za 1817. godinu podatci iz kanonskih vizitacija reformiranih župa u Slavoniji. I taj drugi glavni dio podijeljen je na potpotpoglavlja koja osim uobičajenih dijelova o rođenima, vjenčanima, umrlima i onomastici sadrže i prijevod izvora koji govori o svadbenim običajima u prvoj trećini 19. stoljeća u analiziranim naseljima. Na taj se način statistički podatci nadopunjuju s nestatističkima i istovremeno međusobno objašnjavaju. Na kraju se zaključuje da su potvrđene postavljene hipoteza i podhipoteze istraživanja te se ukazuje na doprinos izvršenoga istraživanja hrvatskoj historiografiji, kao i na mogućnost postavljanja novih istraživačkih pitanja koje je ovaj rad otvorio.

Hrastin; Korođ; Laslovo; Retfala; 18. stoljeće; povijesna demografija; matične knjige; reformacija; kalvinizam; Mađari

nije evidentirano