Sedamdeset godina doma knjiga u Mostaru (CROSBI ID 229859)
Prilog u časopisu | prikaz, osvrt, kritika
Podaci o odgovornosti
Dragić, Marko
hrvatski
Sedamdeset godina doma knjiga u Mostaru
Monografija „Kulturna riznica Hercegovine“ (O 70. obljetnici osnivanja Narodne knjižnice Hercegovačko- neretvanske županije u Mostaru (1946. ‐ 2016.) komponirana od tri dijela. Iz vremena turske vladavine vrijedno je spomenuti i Hrvatsku čitaonicu s knjižnicom, osnovanu 1861. godine. Za vrijeme Austro-Ugarske mostarske knjižnice radile su u okviru kulturno-prosvjetnih društava Napredak i Gajret te pjevačkh društava Hrvoje i Gusle. U drugom dijelu „Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata“ temeljem relevantne dostupne dokumentacije navodi se da je Gradski narodni odbor u Mostaru pokrenuo inicijativu za osnivanjem gradske knjižnice na sjednici održanoj 9. srpnja 1945. Početni fond knjižnice koncem 1945. godine iznosio je 7.000 knjiga. Gradski narodni odbor u Mostaru 17. veljače 1946. osnovao je Narodnu biblioteku u Mostaru što je i početak službenoga postojanja ove Knjižnice koja je „u početku bila smještena na prvom katu restorana Jagnje“ navodi Jovanović te nastavlja „Uskoro je stigao novi dopis broj: 2522. od 7. XI. 1946. (knjige fašističkog i profašističkog sadržaja - postupak) kojim se određuje postupak s knjigama čiji su autori bili neprijatelji režima. U prosincu 1970. godine nabavljen je kombibus opremljen za spremanje 2.000 knjiga, koje su bile namijenjene za 35 sela mostarske općine. Godine 1976. otvorena je Čitaonica za studijski rad. „Broj korisnika s godišnjom članskom iskaznicom stabilizirao se na otprilike 14.000. U travnju 1992. Knjižnica je bila najveća knjižnica u Hercegovini i jedna od najvećih i najorganiziranijih u BiH. Imala je stručno sređen fond od 218.000 knjiga, 14.000 uveza periodike i 32 uposlena djelatnika. Desetak tisuća knjiga u studenom 1993. godine iz polurazrušene zgrade uspjelo se izmjestiti u Prvu osnovnu školu. U lipnju 1995. godine knjižnica je ponovno vraćena u svoje obnovljene prostore. „Prema iscrpnoj analizi Mire Pehar, dugogodišnje ravnateljice Knjižnice u ratnom i poslijeratnom razdoblju“ od 218.000 knjiga ostalo je 102.000 knjiga i kompletna periodika (14.000 poveza). Statut Gradske knjižnice Mostar usvojen je 18. studenoga 1996. U 2005. godini broj korisnika bio je oko 3.000, a godišnje se pročita oko 35.000 knjiga. Novo organizacijsko preoblikovanje knjižnice bilo je 2004. godine. Skupština HNŽ-a na sjednici održanoj 24. svibnja 2004. donijela je Odluku kojom ova ustanova postaje „Narodna knjižnica Hercegovačko- neretvanske županije“.
povijest knjižnice ; knjižni fond ; čitateljstvo
nije evidentirano
engleski
Seventy years of book home in Mostar
nije evidentirano
history of the library ; the library holdings ; reading audience
nije evidentirano