Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Sedamdeset godina doma knjiga u Mostaru (CROSBI ID 229859)

Prilog u časopisu | prikaz, osvrt, kritika

Dragić, Marko Sedamdeset godina doma knjiga u Mostaru // Suvremena pitanja, 21 (2016), 183-186

Podaci o odgovornosti

Dragić, Marko

hrvatski

Sedamdeset godina doma knjiga u Mostaru

Monografija „Kulturna riznica Hercegovine“ (O 70. obljetnici osnivanja Narodne knjižnice Hercegovačko- neretvanske županije u Mostaru (1946. ‐ 2016.) komponirana od tri dijela. Iz vremena turske vladavine vrijedno je spomenuti i Hrvatsku čitaonicu s knjižnicom, osnovanu 1861. godine. Za vrijeme Austro-Ugarske mostarske knjižnice radile su u okviru kulturno-prosvjetnih društava Napredak i Gajret te pjevačkh društava Hrvoje i Gusle. U drugom dijelu „Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata“ temeljem relevantne dostupne dokumentacije navodi se da je Gradski narodni odbor u Mostaru pokrenuo inicijativu za osnivanjem gradske knjižnice na sjednici održanoj 9. srpnja 1945. Početni fond knjižnice koncem 1945. godine iznosio je 7.000 knjiga. Gradski narodni odbor u Mostaru 17. veljače 1946. osnovao je Narodnu biblioteku u Mostaru što je i početak službenoga postojanja ove Knjižnice koja je „u početku bila smještena na prvom katu restorana Jagnje“ navodi Jovanović te nastavlja „Uskoro je stigao novi dopis broj: 2522. od 7. XI. 1946. (knjige fašističkog i profašističkog sadržaja - postupak) kojim se određuje postupak s knjigama čiji su autori bili neprijatelji režima. U prosincu 1970. godine nabavljen je kombibus opremljen za spremanje 2.000 knjiga, koje su bile namijenjene za 35 sela mostarske općine. Godine 1976. otvorena je Čitaonica za studijski rad. „Broj korisnika s godišnjom članskom iskaznicom stabilizirao se na otprilike 14.000. U travnju 1992. Knjižnica je bila najveća knjižnica u Hercegovini i jedna od najvećih i najorganiziranijih u BiH. Imala je stručno sređen fond od 218.000 knjiga, 14.000 uveza periodike i 32 uposlena djelatnika. Desetak tisuća knjiga u studenom 1993. godine iz polurazrušene zgrade uspjelo se izmjestiti u Prvu osnovnu školu. U lipnju 1995. godine knjižnica je ponovno vraćena u svoje obnovljene prostore. „Prema iscrpnoj analizi Mire Pehar, dugogodišnje ravnateljice Knjižnice u ratnom i poslijeratnom razdoblju“ od 218.000 knjiga ostalo je 102.000 knjiga i kompletna periodika (14.000 poveza). Statut Gradske knjižnice Mostar usvojen je 18. studenoga 1996. U 2005. godini broj korisnika bio je oko 3.000, a godišnje se pročita oko 35.000 knjiga. Novo organizacijsko preoblikovanje knjižnice bilo je 2004. godine. Skupština HNŽ-a na sjednici održanoj 24. svibnja 2004. donijela je Odluku kojom ova ustanova postaje „Narodna knjižnica Hercegovačko- neretvanske županije“.

povijest knjižnice ; knjižni fond ; čitateljstvo

nije evidentirano

engleski

Seventy years of book home in Mostar

nije evidentirano

history of the library ; the library holdings ; reading audience

nije evidentirano

Podaci o izdanju

21

2016.

183-186

objavljeno

1840-1252

2303-6605

Povezanost rada

Filologija