hrvatski

Povezanost rezultata u skijaškom trčanju s testiranjima u zamjenskim sportovima

Kako je skijaško trčanje sezonski sport, kojega je moguće sustavno trenirati jedino u područjima gdje ima snijega, tako su treneri i njihovi stručni timovi počeli primjenjivati zamjenske sportove. Njihovo korištenje u svakodnevnim treninzima skijaških trkača najučinkovitiji je način kako nadoknaditi nemogućnost treniranja na snijegu. Iako se u praksi primjenjuje više sportova, kao zamjenski sport za skijaško trčanje najčešće se koristi skijaško rolkanje, zbog vrlo sličnih pokreta tijela na rolkama i skijama. Uvjeti za sustavni trening na snijegu u Hrvatskoj nisu idealni, pa je logično da treneri te njihovi stručni timovi često koriste različite zamjenske sportove kako bi nadoknadili trening na skijama. S obzirom na čestu primjenu zamjenskih sportova tijekom treninga skijaških trkača, ovim istraživanjem želja je utvrditi povezanost rezultata u planinskom hodanju, skijaškom rolkanju i specifičnom poligonu s ostvarenim rezultatima na skijaškim utrkama kod mladih hrvatskih natjecatelja. Istraživanje je provedeno na dvadeset hrvatskih skijaša trkača prosječne dobi od 10, 25 ± 1, 61 godina. Za potrebe istraživanja uzeti su rezultati mlađih djevojčica i dječaka sa četiri utrke: 3 km slobodnom tehnikom, 3 km klasičnom tehnikom, sprint utrka na 0, 8 km klasičnom tehnikom te utrka na 1 km također klasičnom tehnikom. Za kategoriju cicibana uzeti su rezultati sa utrke klasičnom tehnikom na 2 km te utrke kroz skijaški poligon. Svi rezultati izmjereni su u desetinkama sekunde. Specifični testovi za mlađe djevojčice i dječake korišteni u ovom istraživanju su: planinsko hodanje uzbrdo u dužini od 1, 8 km (MED), skijaško rolkanje slobodnom tehnikom u dužini od 1, 4 km (ROLSK) te skijaško rolkanje klasičnom tehnikom u dužini od 1, 4 km (ROLKL). Skijaši trkači u kategoriji cicibani su testirani sljedećim testovima: planinsko hodanje uzbrdo u dužini od 1, 8 km (MED) te poligon na skijaškim rolkama klasičnom tehnikom (POLROL). Analiza rezultata pokazala je visoku i statistički značajnu korelaciju između testa na skijaškim rolkama klasičnom tehnikom (ROLKL) i rezultata ispitanika ostvarenih u utrci slobodnom tehnikom na 3 km (SK3). Izrazito visoka povezanost utvrđena je između testa hodanje uzbrdo u dužini od 1, 8 km (MED) te rezultata utrke klasičnom tehnikom u dužini od 3 km (KL3). Dobiveni rezultat ne iznenađuje s obzirom na vrlo sličnu dužinu staze i na sličnu strukturu kretanja. Međutim, zanimljive su povezanosti između testa hodanje uzbrdo (MED) i rezultata utrke sprinta klasičnom tehnikom (SPRKL), koja je statistički značajna, za razliku od razultata u testu hodanje uzbrdo (MED) i rezultata utrke u skijaškom trčanju klasičnom tehnikom (KL1). Iako je 200 m kraća utrka sprinta od utrke na 1 km, tjelesno je zahtjevnija, s obzirom da se ista staza vozi četiri puta (kvalifikacije, četvrtfinale, polufinale i finale), s kratkim vremenskim intervalima između trka. Stoga je za sprint utrke vrlo bitna aerobna kondicijska priprema sportaša kako bi se stigao potpuno oporaviti u kratkom vremenskom periodu. Radi boljeg razumijevanja ovog problema korisno bi bilo ponoviti istraživanje na uzoru skijaša trkača iz kategorije juniora i seniora te usporediti dobivene rezultate s rezultatima ovog istraživanja. Za starije dobne kategorije preporuka je prilagoditi testove na način da se poveća dužina testova u kilometrima te da se testiranje provede na adekvatnom terenu za pojedinu dobnu kategoriju.

skijaško trčanje ; skijaško rolkanje ; planinarenje ; specifični poligon

nije evidentirano